Konačno otkrio plan
19

Fikret Abdić razvojem javnih preduzeća planira razvoj općine Velika Kladuša

Piše: M. Ć.
Fikret Abdić (Foto: Klix.ba)
Fikret Abdić (Foto: Klix.ba)
Obraćajući se članovima Općinskog vijeća Velike Kladuše, načelnik općine Fikret Abdić prvi put je otkrio plan ekonomskog razvoja Velike Kladuše za period 2017-2020. godina. U najkraćem, Abdić općinu planira ekonomski razvijati kroz razvoj javnih preduzeća.

Dugo vremena građani Velike Kladuše, pa i šire, očekivali su od nekadašnjeg prvog čovjeka Agrokomerca, a sada načelnika općine, Fikreta Abdića, da predoči svoju viziju kako planira podići ovaj grad iz socijalno-ekonomskog mrtvila u kojem se trenutno nalazi.

Abdić: Vanredno stanje zahtijeva vanredne mjere

Na nedavno održanoj sjednici Općinskog vijeća Abdić se po prvi put obratio članovima vijeća, a ujedno je i predstavio svoju viziju ekonomskog razvoja Velike Kladuše pod nazivom "Razmatranje osnova programa i politike načelnika općine za period 2017-2020".

"Mi moramo otvoriti karte. Jesmo li za razvoj ili nismo. Ako jesmo, nema druge šanse nego samo preko javnih preduzeća. Sve drugo je uskraćeno, a nije završeno", rekao je Abdić, dodajući da je stanje u općini vanredno, što zahtijeva vanredne mjere, a vanredne mjere vanredan rad.

Kako se da primijetiti u navedenoj izjavi, a koncept je detaljno obrazložio, Abdić planira ostvariti ekonomski razvitak najzapadnije bh. općine kroz otvaranje novih djelatnosti i radnih mjesta u javnim preduzećima.

"Nijedan od naših poduzetnika nije spreman da uđe u ozbiljnije investicije, jer jednostavno nemaju kapaciteta ni tržišta. To sam uvidio kroz brojne razgovore sa njima. Jedino rješenje je da putem javnih preduzeća mi učinimo neke napore i poteze", pojasnio je Abdić.

Da je ozbiljan u svojoj nakani naveo je i stvari koje su već urađene u proteklom periodu na tom planu.

"U Donjoj Vidovskoj smo uredili jedan prostor gdje možemo zaposliti 100-ak radnika. Ne odjednom, ali kroz određeni vremenski period. Mi smo tu kupili jednu fabriku kojoj planiramo pronaći pet puta veće tržište nego što ga sada ima. To je praktično već gotovo, ostali su neki tehnički detalji i za najviše tri mjeseca stvar će biti riješena. Pored toga, pokrećemo i jedan pogon za proizvodnju namještaja, dok u Maloj Kladuši otvaramo jednu poljoprivrednu apoteku i prodavnicu," rekao je Abdić, dodavši da imaju viziju pokretanja vlastite građanske operative, a zatim i prehrambene industrije.

Za otvaranje novih djelatnosti u javnim preduzećima u Velikoj Kladuši već su predviđena 2 miliona KM u budžetu općine za 2017. godinu.

Analitičari: Javna preduzeća - mjesta stranačkog zapošljavanja

Ekonomski analitičar Admir Čavalić ističe da Abdićev plan nije prvi zabilježeni slučaj da neki od načelnika u Bosni i Hercegovini svoju razvojnu strategiju temelji na javnim preduzećima.

"Javnost to obično dobro prihvata, pretpostavljam da navedeno vrijedi i za građane Velike Kladuše. Ekonomska realnost je, sa druge strane, daleko od toga, što vodi ka tome da javna poduzeća nisu efikasna, te da postaju mjesto stranačkog zapošljavanja. Međutim, najveći ili oportunitetni trošak za društvo ili konkretno općinu, jeste što se stvara tržišna distorzija koja blokira ili totalno onemogućava razvoj zdrave privatne inicijative. Konkretno, ovo znači da se na građane prebacuju dva troška – jedan je trošak održavanja javnih poduzeća, a drugi je nevidljivi trošak propuštene prilike da se razvije privatno poduzeće, koje će biti konkurentnije, zapošljavati, itd", kaže Čavalić.

On ističe da je u ekonomskoj teoriji i praksi mnogo puta do sada dokazano da javna poduzeća ne mogu konkurisati privatnim, bez da iza njih stoji raskošni budžet, određena protekcija ili postojanje zakonskog monopola.

"Za primjer možemo uzeti bilo koje javno poduzeće u BiH. Vidjet ćete da se iza svakog od njih krije nešto od navedenog. Bitno je dodati da je i teško mjeriti uspjeh javnih poduzeća jer se obično radi o monopolima. Tako da ne možemo u potpunosti razumjeti i tumačiti njihove finansijske rezultate jer ne znamo kako bi privatno poduzeće poslovalo u takvim uslovima", pojašnjava naš sagovornik.

Što se tiče međunarodnih trendova, on ističe da živimo u vremenu koje karakteriše ulazak privatnog sektora u svaki domen ekonomije, direktno ili kroz outsourcing. Ovo se naročito manifestuje razvojem tzv. ekonomije dijeljenja, koja je ustvari primjer ekonomskih inicijativa na lokalnom nivou.

"Potrošači se međusobno organizuju i uz pomoć tehnologije stvaraju novu vrijednost. Na vlasti je samo da stvara okruženje koje će potaknuti date inicijative. Bosna i Hercegovina kao potencijalni član EU, kroz svoje zakonske akte nastoji pratiti trendove na Zapadu. Zbog toga ne postoji ni zakonski prostor da se izmišljaju vlastita rješenja. Shodno svemu navedenom, planirani Abdićevi potezi ne samo da bi bili jedan korak, već dva do tri koraka unazad za ekonomiju Velike Kladuše. Lično sam smatrao da će Abdić koristiti vlastiti politički uticaj kako bi bio inicijator saradnje i osnaživanja lokalnog privatnog sektora. Ovakvim potezima samo ga može rušiti", kazao je za kraj Čavalić.

Vjerovatno pretpostavljajući da će biti kritičara zamišljenog koncepta, Abdić kao da se na navedenoj sjednici Općinskog vijeća i njima obratio.

"Moji protivnici mogu misliti kako sam ja postao osjetljiv na njih. Mene to ne interesuje, mene interesuju samo jadni ljudi u kojima je ubijena nada da se ovdje ikada može raditi i zaraditi plata i da se ovdje može živjeti. Ja tim ljudima izlazim u susret", poručio je.