Intervju / Fadil Novalić: Iskreno mi je žao što je moja izjava protumačena na ovakav način
U razgovoru za Klix.ba Novalić pojašnjava svoje izjave i analize koje su provedene vezano za usklađivanje minimalne plate, govori o Zakonu o radu i izmjenama koje je utvrdila Vlada FBiH, a osvrnuo se i na rad Vlade FBiH u proteklom periodu.
Zakon o radu donesen je po hitnoj proceduru prije nepunih pet mjeseci, a Vlada FBiH ga već želi mijenjati. Znači li to da je ljetos zakon usvojen nabrzinu, bez dovoljnih analiza i širokih konsultacija te da je ipak bio manjkav?
Sprovedba Zakona o radu već je počela davati pozitivne rezultate s obzirom na to da se bilježi rast zaposlenosti. Međutim, uočena su i određena pitanja u praktičnoj primjeni, zbog kojih Zakon o radu treba unaprijediti da bi se osnažili pozitivni efekti njegove implementacije. Već ranije sam, kao i dio eksperata i članova Parlamenta, ukazivao na potrebu da se Zakon unapređuje nakon izvjesnog vremena primjene. Ta potreba se javila jer je i RS izmijenila svoj Zakon koji na pojedinim mjestima nudi efikasnija rješenja. Na kraju krajeva, izmjene i dopune zakona su više-manje tehničke prirode, one ne zadiru u prava radnika, ali je njihov cilj da unaprijede kolektivno pregovaranje s obzirom na to da je postojeći Kolektivni ugovor proizveo ogromne štete po budžete i konkurentnost zemlje, što je, između ostalog, doprinijelo slabom rastu zaposlenosti i destabilizaciji penzionog sistema.
Na istoj sjednici Vlada FBiH je odbila inicijativu da se mijenja Zakon o igrama na sreću, jer je na snazi tek od juna 2015. i još se prate njegovi efekti. Je li kontradiktorno da je prerano mijenjati zakon usvojen u junu, ali nije prerano mijenjati Zakon o radu koji je stupio na snagu u augustu?
Određene izmjene Zakona o igrama na sreću se razmatraju, ali će biti realizovane po evaluaciji efekata njegove primjene u praksi. Što se tiče izmjena Zakona o radu, kao što sam već naveo, potrebno je izmjenama osnažiti pozitivne efekte primjene. Osim toga, izmjene su usko vezane za proces kolektivnog pregovaranja po Općem kolektivnom ugovoru koji je u toku, pa se i samim tim pojavila potreba unapređenja zakona u ovom periodu.
U predloženim izmjenama i dopunama definira se da je Vlada FBiH ta koja odlučuje o minimalnoj plati. Znači li to da niste bili u pravu kada ste tvrdili da je definisanje minimalne plate u isključivoj nadležnosti Vlade FBiH?
Prema Zakonu o radu, Vlada Federacije BiH je nadležna za usklađivanje minimalne plate, a ne sindikati i poslodavci, i to jeste jedan od problema koji se pojavio u toku pregovora po Općem kolektivnom ugovoru, što je, između ostalog, motiviralo Vladu da u ovom dijelu kolektivnog pregovaranja unese više reda kroz izmjene Zakona o radu. Prije samo nekoliko mjeseci ste najavili da se zalažete za povećanje minimalne plate, pri čemu ste spominjali i cifru od 500 KM. Šta se u međuvremenu promijenilo pa povećanje minimalne plate na 420 KM smatrate "društveno opasnim" i "kočnicom ekonomskog razvoja"?
Vlada nije protiv usklađivanja minimalne plate i u ovom segmentu postoji u javnosti puno dezinformacija. Međutim, svako usklađivanje minimalne plate mora biti urađeno u skladu s relevantnim pokazateljima i analizom utjecaja na kretanje zaposlenosti u niskoakumulativnim sektorima ekonomije i posebno u odnosu na stabilnost penzionog fonda. Vlada smatra da se visina minimalne plate ne može određivati pregovaranjem kojim se dolazi do srednjeg rješenja, već je potrebno primijenti adekvatnu metodologiju. S obzirom na to da se radi o važnom segmentu ekonomije za koji je Vlada, a ne sindikati, odgovorna, jer od visine minimalne plate ovisi da li ćemo imati pad ili rast investicija i zaposlenosti, da li ćemo obuzdati sivu ekonomiju, utaju poreza i sl., i u konačnici da li ćemo biti u stanju osigurati stabilnu isplatu penzija i njihov rast, ovakav način utvrđivanja minimalne plate je krajnje neozbiljan i ja sam ga ocijenio "društveno opasnim", i dalje tvrdim da jeste.
Da budemo potpuno jasni, Vlada Federacije BiH nikada nije bila protiv minimalne plate od 406 KM, već smo protiv prijedloga iz Općeg kolektivnog ugovora kojim se utvrdilo da ona u određenim slučajevima iznosi 285 KM. Više puta sam istakao da to jednostavno nije prihvatljivo.
Nedavno ste naveli da je Vlada FBiH tražila od Binga i Konzuma listu proizvoda koje građani FBiH najviše kupuju. Zašto ta lista nije zatražena od statističkih institucija? Možete li navesti cijelu listu 10 najčešćih proizvoda koje građani kupuju? U kojem kontekstu je dobijena lista relevantna i s kojim zemljama je komparirana? Zašto nisu relevantni podaci o prosječnoj potrošačkoj korpi?
Na početku svog mandata sam rekao da smo mi reformska Vlada te ne možemo i nećemo odustati od puta koji vodi prema stabilnom oporavku i rastu. U tom kontekstu od samog početka radimo na analizama koje su nam dale konkretne smjernice za ključne ekonomske reforme. Dio toga su i informacije koje sam nedavno podjelio s javnosti jer se već duži vremenski period ne objavljuju redovni podaci o tzv. "potrošačkoj korpi“. Umjesto toga, prati se kretanje indeksa potrošačkih cijena, koji je mnogo širi pojam. Provjerom kretanja cijena u dva najveća trgovačka lanca želio sam produbiti analizu koju smo radili vezano za usklađivanje minimalne plate upravo zbog gore opisanih razloga. Ne vidim ništa loše u tome da koristimo i druge izvore koji su nam dostupni da bismo imali što preciznije analize. Iskreno mi je žao što je moja izjava protumačena na ovakav način.
Treba uzeti u obzir i da je Svjetska Banka jučer prestavila izvještaj o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, gdje je BiH na 111. mjestu od 140 zemalja. Ovo je najlošija pozicija BiH do sada. Nažalost, imamo ekonomiju koja nije uravnotežena stoga što je uvoz prevelik, izvoz premali, potrošnja prevelika, proizvodnja premala, posebno je preveliki javni sektor, a premali privatni.
Mi želimo da Federacija BiH i Bosna i Hercegovina, poput ostalih zemalja u Evropi, ponovo uravnoteži ekonomiju, ojača privatni sektor, posebno onaj dio koji se može bolje integrirati sa susjedima i svjetskim tržištem u cjelini, onda bi i BiH postala bolje mjesto za život.
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
