Apel nevladinih organizacija
0

Eutanazija medvjeda Lake i Gvide je zločin prema prirodi

Piše: J. Hadžiahmetović
(Foto: Edin Puzić/Sarajevo-x.com)
Sredinom januara na portalu Sarajevo-x.com smo objavili priču o medvjedima Gvidi i Laki koji borave u svojevrsnom privatnom zoološkom vrtu u selu Bistrica kod Gornjeg Vakufa. Rješenjem Ministarstva šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede Srednjobosanskog kantona te odlukom Kantonalnog suda u Novom Travniku oni će biti eutanazirani ukoliko im ne bude pronađen drugi smještaj.

Nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini aktivno su se uključile u rješavanje problema nastalog nakon presude Kantonalnog suda u Novom Travniku, prema kojoj su medvjedi Gvido i Laka osuđeni na smrt.

"Mi smo poslali službene dopise Inspekciji FBiH, u kojima smo pobili sve argumente na osnovu kojih je donesena presuda o eutanaziji medvjeda. Još nam nisu ništa odgovorili. Razgovarali smo sa glavnim veterinarskim inspektorima i čekamo odgovor od njih", kaže Bogdana Mijić, sekretarica Društva za zaštitu životinja NOA iz Banje Luke.

Ugrožena vrsta

Kako kažu u Udruženju za zaštitu i unapređenje okoliša i prirode Ekotim nije im cilj da brane ljude koji drže divlje i opasne životinje u zatočeništvu, ali iste te životinje nisu zbog toga krive.

"Mrki medvjed u zapadnoj Evropi je istrijebljen i primjerci u prirodi se mogu izbrojati na prste, a koliko ih ima u našoj zemlji, nažalost, nije poznato. Možda upravo uništavamo neke od posljednjih primjeraka ove vrste", kaže Rijad Tikveša, predsjednik Ekotima.

Nevladine organizacije koje brinu o zaštiti životinja i okoliša smatraju kako je odluka o eutanaziji medvjeda Lake i Gvide zločin prema prirodi.

"Ovakav odnos vlasti prema ovim životinjama se kosi sa svim onim što pokušavamo uraditi za prirodu u našoj zemlji. Specifično stanje ovih životinja (zatočeništvo) te način na koji se njihov život odvijao od 2008. godine ukazuje na to da je ovim životinjama potreban poseban tretman. U cilju spašavanja života ovih medvjeda, uspostavili smo kontakt sa utočištem za medvjede u Mađarskoj (Medveotthon, Veresegyhaz) gdje su spremni i raspoloženi da prime i usvoje ove medvjede ukoliko se iznađe malo dobre volje nadležnih institucija i odluka o eutanaziji zamijeni neophodnom dokumentacijom za izvoz", poručuju iz Ekotima te smatraju da bi najbolje bilo kad bi ovi medvjedi, kao prirodna i biološka rijetkost BiH, ostali u našoj zemlji.

Utočište u Mađarskoj kao rješenje

U Ekotimu razumiju odluku inspektorice koja je potpisala rješenje o eutanaziji, jer bi, u najgorem mogućem slučaju, upravo ona bila odgovorna da se medvjedi oslobode i naprave neku štetu ljudima.

"Ono što ne razumijemo je da nadležne institucije i ministarstva koja su zadužena za provođenje Konvencije o biološkoj raznolikosti, CITES konvencije (Aneks II), Bernske konvencije (Aneks II) te ostalih domaćih zakona i propisa (Federacija BiH, Republika Srpska i Distrikt Brčko), kojima se štiti ova vrsta, i priroda generalno, nisu u stanju da iznađu neko rješenje osim ubijanja", kaže Tikveša.

NVO Ekotim i NOA nude pomoć u vidu komunikacije sa utočištem u Mađarskoj.

"Može nam se desiti da u budućnosti budemo prisiljeni tražiti i uvoziti ovu vrstu, kao što to sada rade zemlje zapadne Evrope, gdje su medvjedi istrijebljeni, ili kao što mi sada uvozimo bjeloglave supove, koje smo uspjeli istrijebiti", stav je Ekotima.