BiH
23

Entitetski patriotizam između želja i realnosti

Piše: S. Hambo
Pojam patriotizam uglavnom se pripisuje privrženom, odanom, požrtvovanom i emotivnom odnosu prema domovini. Možete biti i lokalpatriota i to je u potpunosti legalno i legitimno te kroz historiju duboko ukorijenjeno. Međutim, danas smo svjedoci i neke vrste entitetskog patriotizma koji se pokušava instalirati u ionako složenim društvenim procesima u BiH.

Države koje su se osamostalile raspadom Jugoslavije intenzivno su počele "osvježavati" svoj nacionalni identitet. Važnu ulogu u tome ima povijest koja je jedini valjan argument i baza na koju možete naslanjati nacionalni i državni ponos. I u tom procesu BiH ima malo drugačiji pristup i razvoj. Državno ustrojstvo koje podrazumijeva dva entiteta razlog su preusmjeravanja patriotizma sa državnog nivoa na entitetski.

Svjedoci smo da poslijeratna BiH patriotizmom odiše isključivo kada je riječ o sportu. Drugi primjeri su pravi raritet. Državne zastave, šalove i druge simbole vidjet ćete u većem bh. entitetu, s važnom napomenom da to nije slučaj na cijeloj teritoriji. I dok Federacija BiH pokušava zaboraviti na prefiks entitet i maksimalno naglašavati državu smatrajući sebe dijelom jedne veće cjeline, drugi entitet to ne želi.

Uloga medija i obrazovnih institucija

Republika Srpska, odnosno njene institucije predvođene političkim rukovodstvom s ponosom ističu posebnost na svim poljima. Važan element u izgradnji osjećaja posebnosti, čime se mlađe generacije odgajaju tako da entitet predstavlja državu, imaju obrazovne institucije i mediji. Koliko je medijsko naglašavanje posebnosti RS-a osmišljena propaganda za Klix.ba komentarisao je psiholog Srđan Puhalo.

"Naravno da je riječ o osmišljenoj propagandi, jer iza te posebnosti stoji želja za što većom nezavisnošću. Ako želiš stvoriti državu moraš kreirati njenu prošlost u skladu sa današnjim interesima. Ta posebnost je važna jer povlači granicu između 'nas' i 'njih' i ukazuje na naše 'razlike' koje su nespojive", ističe Puhalo.

Posebno je pitanje koliko sami građani mogu potisnuti državu, a izdići entitet. Nesumnjivo se danas dešava sve suprotno od zamišljenog. Država se minimizira a entiteti preuzimaju sve značajniju ulogu. Najave o osamostaljenju RS-a su godinama prisutne, ali je pitanje šta građani žele.

"Ja sam siguran da najveći broj građana RS-a želi živjeti u RS-u, ali nisam siguran da postoji konsenzus o tome da li RS treba biti dio BiH, samostalna ili dio Srbije. Ono što je sigurno jeste da priča o otcjepljenju prija mnogim ušima, ali se građani plaše šta bi nakon toga moglo uslijediti", naglašava Puhalo.

Država između entiteta

Tako danas imamo i posebne pjesme posvećene manjem bh. entitetu koje redovno možete čuti na radijskim stanicama. Djeca u školi uče o posebnom historijskom razvoju RS-a, čime dobijamo nove generacije kojima će pojam država BiH nažalost biti sve imaginarniji.

U Federaciji ne postoji razvoj tzv. entitetskog patriotizma, ali borba da se dokaže realnost guši i razvoj državnog patriotizma. U toj borbi između snova o posebnosti koje imamo u RS-u i želja da se dokaže realnost u FBiH, dobijemo trenutno stanje. Dobijemo BiH koja ima najviše prava u ovom trouglu, ali ne može doći do izražaja od entitetskog samopotvrđivanja.