Ekspert iz Srbije objašnjava da BiH ne može otvoriti pregovore dok ne usvoji Zakon o sudovima
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je prilikom dolaska u BiH prije nekoliko mjeseci u javnosti artikulisala 3 + 1 zahtjeve koje trebamo ispuniti kako bi otvorili pregovore. Mi smo do sada usvojili sporazum sa Frontexom, donijeli Zakon o borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma i usvojili Zakon o sprečavanju sukoba interesa. Međutim, zakon o sudovima ostaje sporan, a bez njega nećemo dobiti datum Međuvladine konferencije.
Stoga, datum Međuvladine konferencije, koji Dodik traži od EU, nije moguć dok se domaći političari ne dogovore bar o Zakonu o sudovima.
Inače, SNSD i stranke iz RS-a okupljene u vladajuću koaliciju u tom entitetu traže da Viši sud, koji bi bio formiran novim zakonom, bude smješten u Banjoj Luci, dok stranke Trojke traže da taj sud bude u Istočnom Sarajevu. Međunarodna zajednica se također očitovala argumentima ističući da je praktičnije da Viši sud bude u Istočnom Sarajevu.
Ekspert za evropsko pravo i bivši glavni savjetnik pregovaračkog tima Vlade Srbije Vladimir Međak ističe da se ne može znati kada će biti Međuvladina konferencija jer je riječ o procesima koji se vode u "nepoznatim vodama" i u kojem nema presedana, ali objašnjava da je jedno sigurno - nećemo otvoriti pregovore dok ne ispunimo već postavljene uslove.
"Ostaje vam Zakon o sudovima, vi imate neki spisak i kad to ispunite onda više nema razloga da neko kaže 'neću Međuvladinu konferenciju, to je bitno i do vas je... Ne bi trebalo da dobijete dodatne uslove nakon donošenja odluke u martu, kada ispunite postojeće otvorit ćete pregovore, ali se to ne može garantovati. Do vas je da ispunite, a do njih je da donesu političku odluku da je to uredu. Odluka jeste politička, ali je na vama da izbijete sve argumente onima koji su protiv toga i olakšate onima koji zagovaraju vas ulazak", kazao je Međak.
Proces u kojem se nalazimo je vođen na način da Evropsko vijeće donese odluku o otvaranju pregovora i zakazuje Međuvladinu konferenciju. Zatim EU predstavlja Pregovarački okvir koji predstavlja način na koji će voditi pregovore s nama, a nakon čega počinje proces screaninga. Međutim, kako Međak objašnjava, to nije nužno slučaj.
Međak savjetuje da počnemo screaning proces prije dobijanja ključnog datuma
"Oni su tu uradili reshuffle, pošto je očigledno da se proces malo rasteže, da ne možete dobiti datum istog dana kada Savjet donese odluku o otvaranju pregovora. To datum ne prati, kao što je pratio u slučaju Sjeverne Makedonije. Oni su 2022. godine dobili odluku o otvaranju pregovora i sutradan zakazali Međuvladinu konferenciju, ali poenta je što u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, prvi dio obaveza eksplanatorni screaning je urađen još 2019. godine, jer su još tada trebali otvoriti pregovore, ali je onda Francuska u posljednjem trenutku to na sastanku stopirala", rekao je.
Bivši pregovarački savjetnik Srbije tako zaključuje da redoslijed nije sinhronizovan kao ranije, ali da bez obzira na to postoje koraci koje BiH može uraditi da ubrza proces pregovora, a to je da započne sa screaningom i prije Međuvladine konferencije na kojoj i zvanično ušli u pregovore.
"Dobro bi bilo dobiti odluku o otvaranju pregovora sada u martu da možete da krenete planirati sa screaningom jer to znači reformu državne uprave, planiranje zakonodavstva i slično. Mnogo to znači Bosni unutar da se organizuje pa Međuvladina konferencija može doći i šest mjeseci kasnije. Zašto gubiti tih šest mjeseci kad screaning traje godinu, ne morate čekati formalno Međuvladinu konferenciju.
Objašnjava da screaning ima dvije faze, prva je eksplanatorna u kojem Evropska komisija nama objašnjava propise, a druga bilateralna u kojoj mi objašnjavamo Komisiji kakvo je stanje u BiH.
"Ako vama sad u martu donesu odluku o otvaranju, Evropska komisija ima zeleno svjetlo da započne sa eksplanatornim screaningom, a onda će sačekati Međuvladinu konferenciju i zvanično pristupanje pregovorima da bi se pristupilo bilateralnom screaningu", razjašnjava Međak.
Ukoliko bi se tako i dogodilo 21. marta, BiH bi uspjela ući u paket pridruživanja zajedno sa Ukrajinom i Moldavijom, što je bolja opcija nego da to radimo samostalno.
"Mogu vam reći šta se dešava sada u Moldaviji i Ukrajini, a vi ćete pratiti sličan scenarij. Oni su prošle godine dobili to otvaranje, ali bez datuma Međuvladine konferencije i njima je ostalo da će početi pregovori onog momenta kad budu ispunili uslove koji su im postavljeni za otvaranje pregovora. Moldavija je imala devet uslova, ispunili su 6 i po, i ova dva i po su u toku ispunjavanja. Ideja je kad to ispune, dobiju pregovore. Međutim, zanimljivo je i dobro da njima već sada počinje screaning bez obzira na to što nije prošla Međuvladina konferencija. To je ono što može da se desi i vama, da donesu tu odluku i tako daju vjetar u leđa da i prije Međuvladine konferencije počne screaning s vama jer bi vam to uštedilo dosta vremena. To je bitna stvar za generalni tok pregovora jer možete uštedjeti nekoliko mjeseci i zapravo ući u istu priču zajedno s Moldavijom i Ukrajinom", poručio je.
Stoga, datum zvaničnog otvaranja pregovora i Međuvladine konferencije nije na EU da nam ga da, nego je na nama da ispunimo već artikulisane uslove za otvaranje pregovora, a što je Zakon o sudovima BiH jer smo ostale zahtjeve, koji su artikulisani u javnosti - ispunili.
Finale Eurosonga u Malmeu: Pobjednik je dobio najviše glasova žirija, ali i publike
