Efekat ogledala: Zašto je skok krajnje desnice u EU potencijalno dobar znak za Trumpa
U junu 2016. Velika Britanija je glasala za izlazak iz Evropske unije u populističkoj pobuni, koja je nagovijestila šokantnu pobjedu Donalda Trumpa na izborima nekoliko mjeseci kasnije. Sada, u junu 2024., kandidati krajnje desnice, od kojih mnogi dijele Trumpov populistički nacionalizam, neprijateljstvo prema imigrantima, žarku ekonomsku poruku i prezir prema vladajućim elitama i globalističkim institucijama, upravo su osvojili ogromne dobitke na izborima za EU.
Američki birači ne primaju smjernice od stranaca, a američki predsjednički izbori, koji se odvijaju od države do države, daleko su drugačiji od onih za Evropsku uniju. Osim toga, Trumpova pobjeda prije osam godina imala je više veze s nedostacima kampanje demokrata Hillary Clinton nego Brexit-om, ali aktuelni predsjednik SAD-a Joe Biden bi trebao biti zabrinut, piše CNN-ov Stephen Collinson.
"Najnovija kampanja u Evropi uspješno je testirala poruku koja miješa moćan politički koktel - bijes javnosti zbog onoga što se smatra migracijom izvan kontrole, bol birača koji se suočava sa visokim cijenama i cijenu za pojedince u borbi protiv klimatskih promjena. Trump snažno pogađa ove teme u državama na bojnom polju koje će odlučiti o utrci Bijele kuće", navodi on.
Spas bi za Bidena mogao biti to što američki izbori nisu tradicionalno sučeljavanje između pobunjenog autsajdera i nepopularnog sjedećeg predsjednika. Osim toga, Trump kao bivši predsjednik, koji se može pohvaliti kontroverznim naslijeđem Bijele kuće, nosi težak politički prtljag, a populistički nacionalizam nije svuda u porastu. Također, Biden je vodio iznenađujuće uspješnu predizbornu kampanju tokom 2022. godine pod nazivom "Učinimo Ameriku ponovo velikom".
U svakom slučaju, strahovi da bi radikali u Evropi mogli probuditi i one u Americi, postoje odavno u Bidenovim redovima i sve ono što se događa i što će se događati, pomno prate kreatori kampanja u SAD-u - u jednom taboru kako bi se radovali, a u drugom kako bi se bolje pripremili na ono što ih potencijalno čeka u slučaju još jače pobjede radikala u Evropi.
Šta dešavanja u Evropi govore o budućnosti SAD-a
Kada Biden ove sedmice stigne na samit G7 u Italiji, pridružit će se kvartetu od četiri druga politički umanjena zapadna lidera.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz ljuti su zbog svog prijekora na evropskim izborima koji su nagradili krajnje desničarske stranke koje odražavaju mračnu prošlost kontinenta. Nizak rejting kanadskog premijera Justina Trudeaua znači da on možda neće ni voditi svoju Liberalnu stranku na izbore do kraja sljedeće godine. Očekuje se da će britanski premijer Rishi Sunak biti izbrisan na općim izborima sljedećeg mjeseca nakon 14 godina vladavine konzervativaca.
Ironično, najsigurniji evropski lider u G7 bit će Giorgia Meloni, desničarski premijer Italije, zemlje poznate po tome što se užurbanom brzinom odvaja od lidera. Melonina partija je pobijedila tokom vikenda, čime je postala jedna od najmoćnijih vođa s druge strane Atlantika.
Očekivani povratak na vlast Laburističke partije u Britaniji sljedećeg mjeseca zaustavio bi trend uzdižućih desnih stranaka. A Poljska je upravo odbacila osam godina populističke vladavine koja je crpila inspiraciju od Trumpa.
Macron je reagovao na nalet krajnje desničarske stranke Nacionalni skup Marine Le Pen hrabrim gambitom, koji je zaprepastio komentatore, koji su gledali njegov postizborni govor u TV studijima. Raspustio je parlament i raspisao nove izbore. Nacionalni skup je evolucija ultradesničarskog antiimigrantskog Nacionalnog fronta, koji nikada nije uspio proći kroz dvokružni izborni sistem u zemlji kako bi osvojio predsjedništvo. Le Pen je sada moderirala neke politike kako bi privukla širu grupu birača, ali se Macron uzda u veću izlaznost na parlamentarnim izborima, koji bi mogli preokrenuti taj trend.
U Parlamentu bi se mogla pojaviti i postizborna anti-krajnje desničarska koalicija, ali ako Nacionalni skup pobijedi na dvodijelnim izborima, koji kulminiraju sedmicama prije Olimpijskih igara u Parizu, Macron bi mogao biti primoran da imenuje 28-godišnju zvijezdu krajnje desnice Jordana Bardellu za premijera u nezgodnom sporazumu o kohabitaciji.
Macron je biračima rekao da je njegovo kockanje zasnovano na povjerenju "u sposobnost francuskog naroda da napravi najpravedniji izbor za sebe i za buduće generacije". On implicitno moli glasače koji su malodušni zbog ekonomije da spasu temeljne vrijednosti svoje zemlje, navodeći svoju najavu kao čin "povjerenja u našu demokratiju". To je prilično slično upozorenju da je američka demokratija u dubokoj opasnosti i da je moraju spasiti birači, što je Biden izrekao na strani Macrona prošle sedmice tokom obilježavanja 80. godišnjice iskrcavanja u Normandiji na Dan D.
Zato će Bijela kuća pratiti rezultate izbora u Francuskoj 7. jula, čak i pažljivije nego nedjeljna takmičenja za EU.
