Ef. Pitić: Napade na džamije sudovi tretiraju kao narušavanje javnog reda i mira
Kako je rekao Remzija ef. Pitić komisija je razmotrila sve prijave, kontaktirala nadležne institucije i kompanije, te dala svoje mišljenje.
"Tri su vrste situacija, a to su: ugrožavanje prava naših vjernika koji su se suočavaju s napadima na vjerske objekte, nasrtaji na pojedince i ugrožavanje njihovog prava na slobodu izražavanja vjere koje se odnosi na radno mjesto i narušavanje prava povratnika u RS-u, posebno u obrazovanju. Bitno je istaći da su mnogi bili susretljivi kada je komisija tražila odgovor od firmi i institucija na pritužbe radnika", kazao je ef. Pitić.
Istakao je kako su neke slučajeve prešutjeli u javnost jer su procijenili da ne bi trebalo praviti veliku dramu u vezi toga, ali da je najgora situacija s napadom na vjerske objekte. kazao je kako je samo ne jednu od džamija izvršeno pet napada u protekloj godini, a da nisu dobili nikakvu povratnu informaciju od policije i tužilaštva.
"Ovakva vrsta incidenta se najčešće ne tretira kao krivično djelo iz mržnje već narušavanje javnog reda i mira, pa kazna ne bude primjerena okolnostima. Od napada bih izdvojio onaj u Kiseljaku koji je dobio sudski epilog (brutalno napadnuta Jasmina Kurta sa svojom kćerkom u Kiseljaku zbog marame, op.a.). Mislim da je to prvi put otkako se bavimo ovim poslom da je sud jedna slučaj tretirao i presudio kao zločin iz mržnje. To je jako važno jer time šaljemo poruku da se to ne isplati raditi, ali i zbog sudske prakse koja će ubuduće imati osnove da takve nasrtaje na ljude i prava tretira kao zločine iz mržnje", kazao je Pitić.
Kao primjer izdvojio je i žalbe na nemogućnost obavljanja vjerskih obreda ili nošenja simbole za koje ti ljudi misle da su vjerski, te je podsjetio na slučaj Granične policije BiH gdje je uposlenik tražio da nosi bradu. Ustavni sud je presudio da službenici u uniformi mogu imati bradu jer je to njihovo pravo na privatni život i slobodu.
"Vjerske slobode se krše širom BiH, ne samo u RS-u. To nije novina, ali se mi sada borimo protiv toga. Nesigurnost naših povratnika 23 godine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma govori koliko problema imamo u društvu u kojem živimo i da trebamo raditi sve da nam bude bolje", rekao je.
Izvještaj komisije bit će poslan svim domaćim i međunarodnim institucijama.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
