Dvije godine od otvaranja univerziteta u Goraždu: Vlasti žele promjenu zakona o visokom obrazovanju

Visoko obrazovanje u FBIH je u "rukama" kantona za razliku od RS gdje, primjerice, to nije slučaj kada je riječ o osnivanju privatnih medicinskih fakulteta, što u manjem entitetu zakonom nije dopušteno. S druge strane, inicijativa i potreba o osnivanju Univerziteta u Goraždu postoji već dugi niz godina.

Ispoštovane sve zakonske procedure

"Duži period ovdje su djelovala isturena odjeljenja Ekonomskog i Pravnog fakulteta, što je uzrokovalo i enormne troškove održavanja. Proteklih godina postojalo je čak sedam zahtjeva različitih institucija za osnivanje univerziteta, pa i iz drugih država, ako se sjećate bio je jedan zahtjev i iz Beograda. Prethodna vlada na čelu s SDP-om pred same izbore 2014. izmijenila je zakon i donijela odluku o otvaranju Univerziteta u Goraždu, čime je, prema mom mišljenju, ispunila predizborno obećanje iz 2010. godine. Oni su dobili široku licencu, četiri fakulteta sa 13 studijskih programa“, ističe ministar Damir Žuga.

Amir Duhović, pravnik u Ministarstvu obrazovanja, tvrdi kako su ispoštovane sve zakonske procedure kada je riječ o osnivanju univerziteta.

"Oni su podnijeli zahtjev za osnivanje i u skladu sa zakonom ministarstvo je formiralo komisiju u kojoj je bilo pet univerzitetskih profesora Zijad Jagodić, Amila Alikadić-Husović, Marinko Pejić, Nedžad Ajnadžić, Nihada Ahmetović i Enver Išević. Oni su napisali mišljenje da novoosnovani univerzitet u Goraždu ispunjava sve uslove i na osnovu toga ministarstvo je donijelo rješenje za rad Univerziteta i dalo dozvolu za rad na osnovu koje su dobili licencu i oni funkcionišu. Mi još uvijek ne znamo da li oni imaju problema. Za nas nemaju dok se ne utvrdi stvarno stanje“, kaže Amir Duhović, stručni saradnik u Ministarstvu obrazovanja.

On potvrđuje da je Univerzitet u martu prošle godine zatražio da se proširi licenca kako bi mogli osnivati isturena odjeljenja, što je ministarstvo kategorično odbilo.

"Novi zahtjev se odnosio na osnivanje isturenog odjeljenja u Konjicu, a to znači da mogu upisivati i ostale godine na fakultetima, dakle ako su osnovani 2014. oni mogu sada imati prvu i drugu godinu, a oni su tražili treću, četvrtu itd. Ovaj zahtjev je kategorično odbijen. U međuvremenu ovdje dolazi i jedan broj studenata iz Turske, oko 27 mislim, na zdravstvenim naukama, nisu svi na medicini, ima ih i na drugim fakultetima“, ističe Duhović.

"Hladni" odnosi univerziteta i vlasti

Ministar Damir Žuga priznaje da su nakon odbijanja izdavanja dopunskih licenci odnosi na relaciji Ministarstvo-Univerzitet "hladniji“, no da je odnos profesionalan.

"Moje mišljenje je da nama treba fakultet, vidjet ćemo šta će reći komsija po pitanju medicine u Goraždu. Postoji ugovor s Kliničkim centrom da će njihovi studenti izvršavati praksu tamo. Imat ćemo sve pokazatelje uskoro, vjerujem da će komisija detaljno nastupiti u ovom slučaju. Mi kad smo dobili najavu da će doći turski studenti, mi smo uputili dopis Turskoj ambasadi da izvrše određene provjere. Ono što je meni poznato je da nijedna diploma iz BiH s privatnog fakulteta u Turskoj nije važeća, iako postoje procesi akreditacije, tako da ima šanse da se priznaju te diplome. Lično smatram da je goruće da imamo 49 visokoobrazovnih ustanova, od toga 20 univerziteta, 18 je akreditovanih, posljednji akreditovani je u Bihaću, 13 je u postupku akreditacije, 18 univerziteta nema nikakav papir, nisu ni u postupku akreditacije i to je zabrinjavajuće. Moj prijedlog na konferenciji ministara obrazovanja je da se visoko obrazovanje prebaci na entitete, to bi bilo najbolje riješenje“, kaže Žuga.

Ministar obrazovanja najavio je i izmjene Zakona o visokom obrazovanju u prvom kvartalu ove godine jer ističe kako je važeći zakon dosta liberalan, normativi i standardi su niži nego u drugim kantonima, a nema ni bankovne garancije.

"Zrelo je vrijeme da se izmijeni zakon u smislu pooštravanja normativa i standarda, uvođenja bankovne garancije, minimalnog cenzusa za stalno zaposlene u medicini, kao i drugih stvari koje smo uočili, tako da će se zakon u skraćenoj proceduri naći pred poslanicima u prvom kvartalu 2016. godine“, najavljuje Žuga.

On dodaje kako BPK Goražde kao relativno mali kanton sve ove stvari može držati "pod kontrolom".

"Ovo je nešto što se rodilo prije nas. Ako bude određenih problema mi ćemo reagirati. Mi ne smijemo dozvoliti da se na našem području dešava nešto pod navodnim znacima, da se priča da se dešava. Ja odgovorno tvrdim da naš kanton ima najbolje uređenu oblast obrazovanja u cijeloj BiH“, kazao je za Klix.ba Damir Žuga, kantonalni ministar obrazovanja, podsjećajući da je BPK Goražde jedini kanton koji stoprocentno realizuje Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju.

Podsjeća također da se u BPK Goražde na demokratski način biraju direktori osnovnih škola voljom roditelja i nastavnika, da u kantonu nema tehnološkog viška kaa je riječ o kadrovima.

"Pozitivno je također što za oblast srednjeg obrazovanja postoje tripartitna vijeća te uz ostale postoji uključenost privrednika i poslodavaca u izbor zanimanja prema potrebama tržišta rada“, dodaje Žuga.