BiH
7

Dubravko Lovrenović: Odluka UNESCO-a je priznanje, ali i obaveza za našu zemlju

Piše: Er. M.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i doskorašnji član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Dubravko Lovrenović kazao je za Klix.ba nakon uvrštavanja stećaka na Listu svjetske baštine UNESCO-a kako se stećci mogu iskoristiti kao turistički potencijal BiH.

"Mislim da je odluka bila očekivana. Cijeli projekat koji je trajao gotovo šest godina i jako kvalitetno smo sve to izveli. S obzirom na specifičnu vrijednost stećaka kao dijela kulturne baštine Jugoistočne Evrope odluka je bila očekivana", rekao je Lovrenović.

Što se tiče BiH, on ističe da, ako ćemo imalo ozbiljno promišljati o stvarima, onda ova odluka donosi našoj zemlji veliku obavezu.

"Donosi joj priznanje, ali i obavezu u smislu da bi morala inicirati kod odgovornih institucija uspostavu jedne posebne institucije koji će se specijalno posvetiti zaštiti stećaka", kazao je Lovrenović.

Za ovaj uspjeh kako kaže najzaslužniji su svi oni ljudi iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore koji su bili izravno angažovani na izradi nominacijskog dosjea i plana.

"Ja ne bih nikako posebno izdvajao. Ovo je prije svega rezultat timskog rada", dodaje Lovrenović.

Na pitanje da li se današnja odluka može iskoristiti kao turistički potencijal BiH, Lovrenović odgovara potvrdno.

"Ako imate kulturno dobro na listi svjetske baštine i ako ga imate u malom regionu to je onda pozivnica za turiste, ali prije toga potrebno je napraviti prikladan marketing i predstaviti stećke uistinu kao nešto što je zanimljivo", zaključio je Lovrenović.

Podsjećamo, Komitet UNESCO-a danas je na prestižnu Listu svjetske baštine uvrstio stećke na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije.

U novembru 2009. godine Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska odlučile su zajednički početi rad na izradi nominacijskog dokumenta da bi ti jedinstveni spomenici postali dio svjetske baštine.

Za upis na Listu svjetske baštine predloženo je 30 nekropola, od toga 22 iz BiH, po tri iz Crne Gore i Srbije te dvije iz Hrvatske. BiH ima najveći broj stećaka - približno 60.000, u Hrvatskoj ih je blizu 4.400, u Crnoj Gori 3.500 i u Srbiji 4.100. Naziv nominacije je “Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici”.