Budući da su oba doma Parlamentarne skupštine BiH u protekloj godini održala 27 plenarnih sjednica, a imajući u vidu da su mjesečna primanja državnog zastupnika i delegata između 5.000 i 7.500, jedna sjednica građane je koštala oko 130.000 KM, dok je jedan usvojeni zakon koštao 295.000 KM.
"Državni zastupnik za trajanje četverogodišnjeg mandata može zaraditi u prosjeku 300.000 KM, dok će za isti novac građanin s prosječnom plaćom u BiH raditi 30 godina", ilustrirao je Ćavar.
Ćavar stoga ističe da su zastupnici PSBiH najplaćeniji u regiji s najlošijim rezultatima, a posebno jer su svi usvojeni zakoni izmjene i dopune već postojećih zakona, dok su zakoni u parlamentarnoj proceduri 'boravili' u prosjeku osam mjeseci.
Kako smatraju u CCI-u, ukoliko se nastavi ovakva 'dinamika' usvajanja zakona BiH u Evropsku uniju neće stići nikada, a posebno jer 30 mjera koje su potrebne za ispunjavanje uvjeta i koje su trebale biti usvojene najkasnije do 2011. godine još čekaju.
Ni Vijeće ministara BiH nije zabilježilo značajnije rezultate, a CCI koordinator za praćenja rada Vijeća ministara BiH Denis Telić naglašava da je bh. vlada jedina u regionu koja u prvih pet mjeseci 2011. nije utvrdila nijedan zakon.
Poređenja radi, dok je VMBiH u prošloj godini utvrdilo 25 zakona, Vlada Crne Gore utvrdila je 151 zakon ili šest puta više, Srbije 211 zakona ili 8,5 puta više, a Vlada Hrvatske deset puta više jer je utvrdila 257 zakonskih rješenja.
Tri državna ministarstva (vanjskih poslova, za ljudska prava i izbjeglice te odbrane) u 2011. nisu utvrdila nijedan zakon, dok je Ministarstvo pravde BiH utvrdilo najviše zakona, njih osam, a samo jedan prošao parlamentarnu proceduru.
Govoreći o sporosti formiranja novog Vijeća ministara nakon izbora u 2010., koje je trajalo oko 16 mjeseci, glasnogovornica CCI-a Majda Behrem-Stojanov precizira da je novi saziv počeo raditi kršeći zakon o ravnopravnosti, jer u tom sazivu „nema mjesta ni za jednu ženu, da ne govorimo o drugim kršenjima zakona“.
Na kraju su podsjetili da je stopa nezaposlenosti u BiH 43,6 posto, a jedino su od zemalja regije iza BiH Makedonija i Kosovo, te naglašavaju da je vrijednost potrošačke korpe porasla za 160, a prosječna plaća za 11 KM.