{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Društveno-korisni rad kao odgojna mjera ne postoji u bh. školama, najlakše smanjiti vladanje

23.9.2018. u 09:47
81
82
Društveno-korisni rad kao odgojna mjera ne postoji u bh. školama, najlakše smanjiti vladanje
81
Društveno-korisni rad kao odgojna mjera ne postoji u bh. školama, najlakše smanjiti vladanje
Ilustracija: Shutterstock
Uništavanje školske imovine, korištenje mobitela na nastavi, fizički obračuni i ružno ponašanje učestali su u školama širom Bosne i Hercegovine, ali nadležna ministarstva obrazovanja u našoj zemlji još nisu razmotrila opciju društveno-korisnog rada kao vaspitne mjere koja već godinama odlično funkcionira u razvijenim zemljama.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Susjedna Srbija nedavno je napravila iskorak kada je Ministarstvo provjete ove zemlje donijelo Pravilnik o disciplinskim mjerama u školama. Ovim Pravilnikom propisane su mjere u vidu društveno-korisnog rada kao što je uređenje i čišćenje školskog dvorišta, rad u domovima za stare i iznemogle, u Crvenom križu i slično, a uslijed određenih prestupa učenika.

Dok su se brojni kritičari i roditelji u Srbiji požalili kako se učenici ne smiju kažnjavati na ovakav način, stručnjaci su naglasili kako ove mjere ni u kom slučaju nisu kaze, već je riječ o aktivnostima koje su dopuna vaspitnom radu sa učenicima.

Kantoni u Federaciji BiH nadležni su za donošenje propisa o obrazovanju, uključujući propise kojima se uređuje pitanje odgojno-disciplinskih mjera za učenike. Ipak, ovo pitanje najčešće se uređuje internim aktima škola u BiH.

Ukor, premještaj u drugu školu...



Smanjenje vladanja najlakša je i najčešća odgojno-disciplinska mjera u bh. školama. Dodatne mjere koje su propisuju u FBiH su ukor razrednika, razrednog vijeća, direktora ili nastavničkog vijeća, zavisno od vrste povrede discipline, a u težim povredama discipline, uključen je i premještaj u drugo odjeljenje te premještaj u drugu najbližu školu na području iste općine. Kao posljedica izricanja odgojno-disciplinske mjere smanjuje se i ocjena iz vladanja.

"Društveno-koristan rad, prema važećim propisima i u skladu s postojećom odgojno-obrazovnom praksom u kantonima u Federaciji BiH, nije predviđen kao jedna od odgojno-disciplinskih mjera. S obzirom da se u osnovnim i srednjim školama većinom školuju maloljetna lica, pitanje uvođenja ove odgojno-disciplinske mjere zahtijevalo bi pomno razmatranje i poseban oprez, a za bilo kakav društveno koristan rad maloljetnika bi trebalo tražiti i saglasnost roditelja, a poželjno bi bilo i mišljenje stručnih lica", smatraju iz Federalnog ministarstva obrazovanja.

U Zakonu o osnovnom vaspitanju i obrazovanju RS-a, društveno-korisni rad također nije obuhvaćen kao vaspitno-disciplinska mjera.

Za povredu dužnosti i nepoštivanje etičkog kodeksa učeniku u RS-u izriču se opomena odjeljenskog starješine, ukor starješine, nastavničkog vijeća i direktora te premještanje u drugo odjeljenje.

U izuzetnim slučajevima za težu povredu dužnosti učeniku se može izreći mjera premještanja iz jedne u drugu najbližu školu.

"Neke od teških povreda dužnosti učenika smatraju se prepravka podataka u svjedočanstvu, đačkoj knjižici ili drugoj javnoj ispravi,prepravka ili dopisivanje podataka u školskoj evidenciji, krađa školske imovine ili imovine učenika, nanošenje štete školskoj imovini, imovini učenika i radnicima škole, upotreba duhana, alkohola ili narkotičkog sredstva, izazivanje tuče i učešće u tuči, nedoličan odnos, posjedovanje oružja, zloupotreba mobilnih telefona, izazivanje opasnosti sebi i drugima...", pojasnili su nam iz Ministarstva prosvjete RS-a.

Slična situacija je i u srednjim školama na području RS-a, s tim što se kod srednjoškolaca koji vrše povrede ponašanja ili se ne pridržavaju odluka direktora i organa škole, preporučuje pojačanje vaspitnih mjera kroz rad s odjeljenskim starješinom, pedagogom i psihologom.

Pedagozi podržavaju društveno-korisni rad



Udruženje pedagoga u Kantonu Sarajevo prije dvije godine izradilo je pravilnik o odgojno-disciplinskim mjerama i izostancima učenika koji nakon javne rasprave nije zaživio.

Predsjednica ovog Udruženja, pedagogica Samela Alagić govori nam kako su ponovo ove školske godine pokrenuli priču o disciplinskim mjerama u školama.

"Ponovo smo razgovarali s nadležnima u resornom ministarstvu. Ali, kako su prošle godine u osnovnim i srednjim školama u KS pokrenute matrice za prepozvanje indikatora rizika od društveno neprihvatljivog ponašanja, sad bi te naše pravilnike trebalo usaglasiti s matricama, odnosno evidencionim listama, kako će se zvati ove godine. Mislim da smo mi već u prvoj varijanti pravilnika ubacili društveno-koristan rad. Kada ponovo budemo imali sastanak komisije, ponovit ćemo ovaj prijedlog. Smatram kako je ova mjera izvrsna za učenike i ima prostora da je i mi uvedemo", smatra Alagić.

Ona dodaje kako je jednom prilikom na nastavničkom vijeću unutar škole u kojoj radi pokrenula temu društveno-korisnog rada kada je jedna učenica iz Španije kazala kako se u njenoj rodnoj zemlji na potpuno drugačiji način rješavaju problemi sniženog vladanja.

"Na neke učenike nikakva disciplinska mjere na utječe, a na većinu njih društveno-korisni rad sigurno bi imao efekta. U tome bismo mogli uključiti uređenje školskog dvorišta, pomaganje u školskoj kantini, prikupljanje hrane u centrima Crvenog križa, volontiranje u domovima za djecu s poteškoćima i domovima za stare... Široka je lepeza tih mogućnosti", kazala nam je Alagić.

Na kraju, pedagozi i psiholozi smatraju kako je neprihvatljivo ponašanje djece znak kako ne znaju kako bi se trebali ponašati, a zadatak odraslih jeste da ih nauče.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: