Droga vrijedna milione stoji po sefovima i podrumima
Naime, Vijeće ministara BiH nakon donošenja Zakona trebalo je imenovati komisiju koja bi izradila pravilnik o uništavanju opojnih droga. Iako je Zakon donesen 2006. godine, Komisija je imenovana tek u martu prošle godine, a pravilnik još uvijek nije završen. Budući da pravilnika nema, droge se ne mogu uništavati.
A, šta se dešava sa zaplijenjenim drogama?
Prema riječima Dragana Miokovića, šefa Ureda policijskog komesara MUP-a Kantona Sarajevo, nakon što policija na području KS zaplijeni određeni predmet ili drogu, izdaje se potvrda o privremenom oduzimanju predmeta ili droge. Drogu zajedno sa izvještajem o počinjenom krivičnom djelu predaje nadležnom tužilaštvu.
Kako navodi Mioković, prije agresije na BiH zaplijenjena droga uništavala se u željezarama u Ilijašu i Zenici.
“Nakon što se pronađe droga, Tužilaštvo izdaje naredbu da se droga analizira i sa rezultatima analize dostavlja se Tužilaštvu. Tužilaštvo drogu koristi kao materijalni dokaz na sudu, odnosno, sa drugim dokazima predaje je sudu. Sud drogu oduzima i skladišti je. Po zakonu ona bi se trebala uništavati ali propisi iz te oblasti nikada nisu doneseni”, kazao je za Sarajevo-x.com Oleg Čavka, tužilac sarajevskog Kantonalnog tužilaštva.
Tužilac Čavka pojašnjava da ako je, pak, droga zaplijenjena, a ne zna se kome pripada, te se ne može podići ni optužnica, u tom slučaju spis i droga idu u arhivu Tužilaštva.
“Propisi iz oblasti uništavanja droga trebaju se što hitnije donijeti da ne bi dolazilo do zloupotrebe zaplijenjenih droga”, kazao je Čavka.
Droga na području KS nije uništavana od 2003.
Kako saznajemo iz izvora bliskih MUP-u KS, droga na području Kantona Sarajevo nije uništavana od 2003. godine. Nakon agresije pa do 2003. godine droga je uništavana po Krivičnom zakonu bivše Jugoslavije i to u pećima u bolnici Koševo gdje se spaljuje materijal koji je zarazan poput šprica, posteljine, odjeće koje su koristile inficirane osobe.
“Nakon što je donesen Krivični zakon Federacije BiH prestali smo sa uništavanjem droga. Potom je donesen i Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga u BiH, i mi zbog tih zakona nismo mogli dalje uništavati drogu”, kazao je u izjavi za Sarajevo-x.com izvor iz policije koji nije želio da mu otkrivamo identitet.
Droga koja se skladišti u policijskim stanicama ima specijalnu evidenciju, odnosno bilježi se vrijeme kada i od koga je oduzeta, prilažu se nalazi vještačenja, te podaci o njenoj vrsti i količini. Kada je u pitanju droga koja se čuva u policijskim stanicama na području Kantona Sarajevo, do nje niko ne može doći osim načelnika Odjeljenja za borbu protiv zloupotrebe droga koji jedini ima ključ od kasa, koje su također dodatno zaštićene.
“Iako do sada na području Kantona Sarajevo nije bilo zloupotreba zaplijenjenih droga ne treba pružiti ni priliku da se to desi. Zaplijenjene droge moraju se uništiti što prije”, kaže naš izvor.
Međutim, pitanje je kako se zaplijenjena droga čuva u sudovima i drugim policijskim stanicama u BiH.
Inspektori iz Travnika zloupotrebljavali drogu
Tako su loše vođenje evidencije i neadekvatno skladištenje zaplijenjenih droga bili predmet rasprave tokom suđenja Mersudinu Grabusu i Niki Papiću, inspektorima iz Travnika.
Naime, inspektori Federalne uprave policije proveli su istragu o umiješanosti ove dvojice u trgovinu narkoticima, nakon što je diler Mahir Filipović došao u tužilaštvo i donio kilogram marihuane koji je, prema vlastitom priznanju, dobio od Grabusa i Papića.Diler se požalio da su ga spomenuti inspektori prijetnjama prisiljavali da radi za njih.
Pripadnici Federalne uprave policije u insceniranoj akciji poslali su dilera da ponovo kupi drogu od Grabusa. Inspektor Grabus je od Filipovića uzeo 1.000 KM u novčanicama koje su bile označene, a dilera je poslao po kilogram marihuane koja je bila skrivena.
U aprilu 2008. godine Vrhovni sud Federacije BiH potvrdio je presudu Kantonalnog suda Novi Travnik prema kojoj je zbog zloupotrebe položaja, te nedozvoljene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, Grabus osuđen na tri, a Papić na dvije godine zatvora.
Po Zakonu o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga u BiH uništavanje droge bi se trebalo obavljati pred komisijom od pet članova koje imenuje Vijeće ministara.
Komisiju za uništavanje trebali bi činiti po jedan predstavnik Komisije za opojne droge, Ministarstva sigurnosti, Agencije za lijekove, Ministarstva pravde i Ministarstva finansija i trezora.
Još uvijek se čeka na izradu pravilnika
Međutim, kao što je već navedeno, pravilnik o tome na koji način se trebaju uništavati droge još uvijek nije završen.
Izrada pravilnika, kako su nam kazali u Ministarstvu sigurnosti BiH, je pri kraju i ubrzo bi trebao biti poslat na usvajanje.
Međutim, postoji jedan drugi problem. Naime, kada je u pitanju uništavanje droga involvirana su četiri ministarstva i to Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstva finansija i trezora, te Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Svako od njih je trebalo da uradi svoj dio posla. Tako je Ministarstvo finansija i trezora trebalo popisati zaplijenjenu drogu na području BiH i procijeniti njenu tržišnu vrijednost. Ali, to nikada nisu učinili.
”I kada bude usvojen pravilnik i kada se kupi i peć koja ima određene filtere kako bi se prilikom uništavanja droga zaštitio okoliš, droga ne može biti uništena jer nije popisana. Neće komisija ići pa sakupljati kilogram po kilogram droge i uništavati je”, kazali su nam u Ministarstvu sigurnosti BiH.
Imajuću u vidu ažurnost državnih institucija, a pogotovo kada četiri ministarstva sudjeluju u rješavanju nekog problema, očigledno će se u BiH zaplijenje droge i dalje gomilati u podrumima, kancelarijama, sefovima, ormarima… I, pitanje je dana kada će se opet naći neko poput inspektora iz Travnika koji će tu drogu nakon zaplijene, opet vratiti na ulicu.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
