Intervju / Dragan Čavić: Banja Luka je zapostavljena na račun Laktaša

Izgubila je mnogo jer u protekle četiri godine u Banjoj Luci je sve nazadovalo. Banja Luka je postala grad u kojem su smanjene investicije, postoje ogromni komunalni i infrastrukturni problemi, sva pažnja gradskih vlasti je usmjerena na nekih 500 metara poluprečnika u centru grada dok je sve ostalo što izlazi iz tog okvira dosta loše i to je već vidljivo na svakom koraku. A da ne govorim o tome da je Banja Luka na račun Laktaša zapostavljena.

Stvari zvuče nevjerovatno ali Laktaši su zbog Dodikovog uticaja napravili dvije sportske dvorane i to obje zbog Dodikovog privatnog košarkaškog kluba Igokea. Dvorana koju su napravili prije nekoliko godina potpuno zadovoljava evropske standarde i to je trenutno jedina dvorana u Republici Srpskoj koja zadovoljava standarde za međunarodna takmičenja.

U isto vrijeme Banja Luka ima sportsku dvoranu staru 40 godina. Što je tragičnije, zbog finansiranja sportskih klubova iz Laktaša u Banjoj Luci sporta više nema. Ne samo da su nam objekti stari preko četrdeset godina nego su i klubovi u goroj poziciji nego prije 40 godina.

Banja Luka, koja je dala osam olimpijskih i svjetskih šampiona u raznim sportovima, danas ima FK Borac koji se bori da ostane u Premijer ligi, ima košarkaški klub Borac koji više ne postoji, i niz propalih sportskih klubova. Ovaj grad je postepeno postao periferija Laktaša.

Posljedica tog katarstrofalnog stanja je što gradonačelnik kojeg iz redova SNSD-a na izborima izaberu Banjalučani ne vlada Banja Lukom, nego je pravi vladar Banje Luke Milorad Dodik i to je suština.

Koga će po vašem mišljenju SNSD staviti kao vašeg protivkandidata?

Mislim da će to biti Igor Radojičić mada ne cvjetaju ruže u odnosima između njega i Milorada Dodika. Ali Dodik želi da zloupotrijebi Igora Radojičića u izbornom procesu i da ga kandiduje u gradu Banjoj Luci zato što on ima od svih njegovih kandidata objektivno najveće šanse. Ali i Igor treba da bude isto ono što su bili i njegovi predhodnici Dragoljub Davidović i Slobodan Gavranović. Manje više svaki od njih je morao da sluša.

Razlika između mene i Igora Radojičića je jako bitna. To je da on ima šefa, a ja ga nemam. I ne samo to, za njegovu kandidaturu Dodik se opredijelio iz samo jednog razloga, a to je da mu je bolji Igor Radojičić sa kojim se ne slaže, nego Dragan Čavić koji će raditi protiv njega.

Dodik želi da vlada Banjom Lukom preko njegovih raznoraznih sivih eminencija i ličnog uticaja na gradske odluke što se dešavalo mnogo puta proteklih godina. To su Nebojša Radmanović koji je njegova siva eminencija i još nekoliko ljudi koji žele da upravljaju Banjom Lukom. Ali ja im poručujem da to neće više moći i uvjeren sam da ću na ovim izborima pobijediti. Njihov uticaj će da bude potpuno resetovan poslije čega ćemo da pokrenemo sva sporna pitanja njihove dosadašnje vladavine ovim gradom.

Uvjereni ste da ćete ovaj put imati podršku cjelokupne opozicije RS-a?

Kad postignemo kompletan dogovor na nivou Republike Srpske o kandidaturama za načelnike i gradonačelnike ostalih gradova, to će biti sastavni dio i dogovora oko moje kandidature za gradonačelnika Banje Luke.

Još jednom vam ponavljam - nemam nikakvih dilema da ću pobijediti na ovim lokalnim izborima. Jer imam koncepciju, znam šta Banjoj Luci treba, nemam nikakvih predrasuda za razliku od vladajuće strukture i nemam nikakvih obaveza prema bilo kome. Oni imaju obaveza prema svima. Prema raznoraznim "biznismenima", koji ovaj grad uništavaju, prema onima koje su podmićivali. Ljudima je svega dosta. Banja Luka nema privrede, nema podsticajnih politika.

Banja Luka želi da bude turistički grad a nema niti jednu ozbiljnu inicijativu, mada ima ozbiljne perspektive da bude turistički centar. Banja Luka ima danas u centru grada manje sportskih igrališta nego što je imala prije 20 godina. Svaka zelena površina u Banjoj Luci je iskorištena da se napravi ili zgrada ili parking. Grad koji je nekada nazivan zelenim gradom na Vrbasu danas je u jednom arhitektonskom šarenilu.

Poznata vam je Građanska inicijativa koja se bori da se ne uništi još jedna zelena površina u Boriku, gdje se predviđa izgradnja crkve. Kako vi gledate na ove probleme sa kojim se susreću vaši sugrađani?

Mi podržavamo Građansku inicijativu, ja sam sa njima u kontaktu i poslat ću poslaničko pitanje ministarstvu u vezi sa tim problemom. U gradu ima i drugih lokacija i smatram da se ne mogu uništavati zelene površine u centru grada. Trenutno rješenje nije ni u interesu crkve niti je u interesu građana. Ta je površina jedino gdje, kada dođete zimi, u Boriku možete da zateknete djecu sa sankama i gdje roditelji mogu izvesti djecu da se igraju. Neki zlobnici će reći da su oni koji podržavaju Građansku inicijativu i koji ne žele da se ova zelena površina uništava protiv Srpske pravoslavne crkve i religije, ali ovdje se ne radi o tome nego o zaštiti prava građana.

Ja sam religiozan čovjek. Najtragičnije je što ateisti koji upravljaju ovim gradom zbog dodvoravanja crkvi prave takve ustupke suprotne interesima građana. Isto tako je i van pameti da gradska vlast odredi lokaciju pravljenja spomenika palim borcima VRS-a i civilma u otadžbinskom ratu pored Ferhat-pašine džamije na površini ispred Mašinskog fakulteta. Pitanje je kome je palo na pamet takvo riješenje i čemu bi to služilo. To bi bilo izvorište stalnih konflikata i incidentnih situacija. Pored toliko lokacija u gradu koje su prikladne lociranje jednog takvog spomenika pored Ferhat-pašine džamije je u najmanju ruku nepromišljeno i nepotrebno. Ako želimo u ovom gradu da razvijamo toleranciju onda moramo da vodimo računa o svemu pa i najmanjim detaljima.

Kako bi ste vi kao gradonačelnik Banje Luke iskoristili prirodna bogatstva ovoga grada? Jedan od njih su termalne vode.

Područje Banja Luke je područje na kojem ima termalnih voda i one su izražene u gornjem dijelu grada, Šeheru, a tu je i područje Slatine. U svoje vrijeme je grad Banja Luka pokušao da angažuje stručnjake za tu oblast sa Islanda jer su oni vrhunski stručnjaci za korištenje termalne energije, pošto Island obiluje takvom vrstom prirodnog bogatstva. To je jedan od velikih resursa koje Banja Luka ima na raspolaganju. Taj resurs s jedne strane može biti razvoj turizma, a s druge strane taj resurs može biti u funkciji toplifikacije grada.

Dakle, radi se o izvoru energije a istovremeno i ljekovite vode. To je stvar u koju se mora uložiti mnogo napora da se zaista i iskoristi na pravi način. Lično mislim da se mogu izdvojiti sredstva ne iz domaćih izvora nego grantovska sredstva za pravo istraživanje iz ove oblasti.

Koliko bi problem grijanja u Banjoj Luci bio olakšan kada bi iskoristili prirodni potencijal ovoga grada?

Grad Banja Luka inače ima ogromnih problema sa toplifikaciom. Gradska toplana u Banjoj Luci, kada bi se sabrale sve kontribucije koje je dala Vlada RS-a i koje je dao grad Banja Luka u posljednjih 20 godina, da bi Toplana uopšte funkcionisala, dobila bi se cifra od preko 100 miliona konvertibilnih maraka. To se pitanje jednom mora presjeći i riješiti. Neodrživo je da se Banja Luka grije na mazut. Na primjer Prijedor je to riješio kroz grantovska sredstva Evropske komisije i razne bilateralne dogovore grantovske podrške iz raznih razvojnih agencija.

Kako riješiti slučajeve zloupotrebe gradskih površina koje su budzašto prodavane raznim investitorima? Tu je slučaj Grand trejda i Picinog parka.

Moraju se pokretati postupci. Radi se o desetinama slučaja manipulacije gradskim građevinskim zemljištem. Za sve je to potrebna revizija, utvrđivanje pravnog činjeničnog stanja, pokretanja postupaka u skladu sa zakonom. Nemam ja namjeru tjerati vještice ali imam namjeru istjerati istinu na čistinu i onaj ko je donosio takve odluke i oni koji su uživali nakon donošenja odluka suprotnih zakonu naprosto ne mogu više biti zaštićeni i van zakona. Moramo dati satisfakciju Banjoj Luci. Tako da je sada u pitanju i zemljište Picinog parka i mnoga druga u koja spada i zemljište Poljoprivredne škole.

Oni koji žive u iluzijama da će 400 dunuma dijela grada, na kojem Banja Luka treba da se razvija, ostati u privatnim rukama živi u strašnoj zabludi. Ja nemam namjeru da odustanem. Ne može niko zbog ličnih veza da ima bilo kakve privilegije. Da li su to lične veze zasnovane na političkom statusu, statusu bogatstva, biznis statusu, porodičnom, potpuno je nevažno. Ovaj grad treba da pruži jednaku šansu svima. Kako u biznis svijetu tako u jednakom odnosu između građana, komunalnim i socijalnim pravima. Pogotovo se ne smiju dozvoliti privilegije preko članske karte pripadnosti određenoj političkoj partiji.

Mislite li da je gradska administracija Banje Luke preglomazna?

Što se tiče tog pitanja treba podvući crtu kolika je administracija grada. Da li je ona primjerena potrebama grada. Administracija grada prije rata, koji je imao jednak broj stanovnika kao i danas, bila je oko 300 zaposlenih. Kolika je sada, to nikome nije poznato.

Administrativni poslovi koji su od velikog značaja za one koji u ovom gradu žele investirati i podrška grada investicijama, to je sada na potpunoj periferiji. Može li gradska uprava i grad Banja Luka da svojim autoritetom prvog čovjeka grada utiču na zakonodavstvo rada u skupštini? Meni ne pada na pamet da ja sjedim u kancelariji i ništa ne radim. Bolit će Narodnu skupštinu RS glava od mene svakih sedam dana ili mjesečno jednom.

Sve što je smetnja u zakonskom smislu, ja ću pokretati građanske inicijative kao gradonačelnik Banje Luke. Vi imate ovdje ljude koji su u vladajućoj strukturi, a za vrijeme mandata nijednu zakonodavnu inicijativu nisu dali Narodnoj skupštini, da se mijenjaju zakoni koji prave smetnju razvoju grada. Zar je problem mijenjati zakone koji ne rade u korist grada? Ne može se vlast prihvatati na činovnički način. Gradska uprava treba da bude servis građana, a ne vlast nad građanima. Treba da tamo sjede pristojni i obrazovani činovnici čije je zadatak da u najkraćem mogućem roku odgovore na zahtjeve građana.

U informatičkom vremenu umjesto da što veći broj prava regulišemo preko interneta koji je transparentan, jasan, brz, naša administracija je dovedena u položaj šalterskog sistema komunikacije s običnim čovjekom. Rad administracije grada treba da se uskladi sa vremenom u kojem živimo, a samim tim bi se regulisao i broj zaposlenih u samoj administraciji.

Kako bi opisali sadašnju vlast grada Banje Luke?

Politički mentalni sklop ove vlasti je direktan izraz njihove neo-komunističke vizije, "mi smo vlast, mi smo zakon", i privatizacija svega onoga čime upravljaju. To se ne može više tolerisati. Ja naravno ne mogu isključiti da to neki građani žele, ali ne žele svi. Ima onih koji žele uređeno demokratsko društvo. Tragično je da grad Banja Luka ne može ozbiljno da finansira razne projekte za omladinu koja nema posla, omladine koja se ispunjava raznim građanskim inicijativama, sportskim, kulturnim, ili bilo kojim drugim koji su u njihovoj interesnoj sferi. Tragično je što grad Banja Luka ne daje više šanse mladima da se ostvare.

Kako podstaknuti građane Banje Luke da izađu na izbore?

Direktnim kontaktom sa građanima. Naravno, ja sam u startu hendikepiran, jer je ovo borba Davida i Golijata. Na prošlim izborima ja sam bukvalno bio sam. Ali sam bio jako blizu pobjede i pobijedio bih sigurno da SDS nije isturio kandidata. Tada je bilo tako, ali danas je drugačije. Bez obzira što je još uvijek srazmjer naših resursa u odnosu na političkog protivnika kao razlika između Davida i Golijata, ne zaboravimo da je ipak na kraju pobijedio David. Ne mislim se ja predati prije bitke, biće im žestoko.