Dr. Kopić: Imati banku koštane srži znači ljudima osigurati život
Od prilike između petero i desetero djece godišnje oboli, odnosno treba transplantaciju, a što se tiče odraslih njih je oko 30. Dakle, oko 40 ljudi na godišnjem nivou u Federaciji BiH treba trasplantaciju, kaže dr. Kopić. Samo ovi podaci dovoljna su motivacije da ovakva inicijativa ne ostane samo još jedna priča koja nije zaživjela.
"Nisam u ove brojke uključivao RS, ali ukoliko bi se pojavio interes i sa njihove strane sigurno bi to bilo daleko više pacijenata. Same trasplantacije ukoliko bude omogućene uz njih bi se priključilo i liječenje akutne leukemije. Od samog momenta kada se ustanove one bi se pratile i vidjelo bi se da li su za transplantaciju, imate vi i leukemije koje su sa dobrom prognozom i nije potrebna transplantacija. Ukoliko bi se sve sa bankom koštane srži i sa jedinicom za transplantaciju, nazovimo to tako, posložilo, meni bi tu trebalo 10 izolacionih soba koje zadovaljavaju sve standarde, onda bih ja tu mogao liječiti i akutne leukemije", kaže doktor Kopić.
Manji troškovi
Na taj način bi se maksimalno reducirali i troškovi, odnosno ogromne sume koje naši građani koji se razbole i kojima treba transplantacija, ostavljaju u klinikama širom Evrope. Ono što je još važnije, ističe doktor Kopić, je to da bi se u startu izbjegle komplikacije i da bi se reducirao broj pacijenti.
"Mi smo već član evropske mreže za transplantaciju matičnim ćelijama, a ove godine smo ušli i u evropsku mrežu liječenja leukemije. Od nas se traži da ispoštujemo određene standarde. Ukoliko bi mi radili tih 40 do 50 transplantacija na nivou države, to bi bila zadovoljavajuća brojka. Primjera radi Hrvatska radi do 100 transplantacija na godišnjem nivou, ali oni imaju i više stanovništva, a dolaze im i pacijenti iz drugih zemalja", kaže doktor Kopić.
Imati banku koštane srži u jednoj državi znači osigurati život mnogim njenim građanima. Između ostalog, formiranjem jedne ovakve medicinske ustanove izbjegli bi se i brojni apeli i vapaji oboljelih preko medija da se pomogne i donira novac za operacije u inostranstvu.
"Banalno rečeno izbjeglo bi se to medijsko 'prosijačenje', ljudima bi se pružila prava terapija. S druge strane, za pacijente je najgore to čekanje. Oni gube vrijeme u iščekivanju hoće li se ili neće donirati novac. Izgubi se dragocijeno vrijeme i na kraju, nažalost, mnogi pacijenti zakasne sa liječenjem. Kod leukemije vam je najbitniji pravi tretman u pravo vrijeme, uostalom tako je i kod druhih bolesti. Pogotovo kod djece, ponekad se desi da organizam sam od sebe promijeni stvari i sve se vrati u normalno stanje, ali ako od početka razvlačite bez prave terapije, onda bolest pređe u razmjere koji se više ne mogu kontrolisati", objašnjava doktor Kopić.
Da bi mogli aplicirati u svjetskoj mreži koštane srži bitno je da BiH napravi infrastrukturu koja se od nje zahtijeva. To podrazumijeva banku u kojoj će se napraviti DNK analiza krvi koja će se pohraniti u banci. U praksi to znači da naša država mora u registru imati 15.000 potencijalni davaoca. Samo na taj način ćemo ući u mreže poput Eurotransplanta.
"Treba objasniti da niko ne treba dati koštanu srž za ovu banku. Daje se samo pet mililitara krvi, a zatim se napravi genetsa analiza na četiri gene i krv se pohrani. Time nam se pružaju ogromne mogućnosti. Naši pacijenti će moći ovdje raditi transplantacije za 100.000 KM, umjesto što su primorani ići u inostranstvo i plaćati oko 200.000 eura. Ako formiramo tu banku, kao prvo Ministarstvo zdravstva FBiH mora biti kooordinator i praviti izvještaje agencijama u inostranstvu koje to od njih budu tražile, mora se obezbijediti budžet i jedan dio te banke se mora finansirati kroz donacije", kaže Kopić.
Podrška Ministarstva zdravstva FBiH
U nevladinoj organizaciji "Mala" koja je i pokrenula inicijativu da se formira banka koštane srži u BiH, kažu da imaju snažnu podršku federalnog ministra zdravstva, a obećana su im i određena finansijska sredstva koja su u početku itekako potrebna. U organizaciji "Mala" kažu da se u uz banku koštane srži može razvijati i banka u kojoj će se čuvati matične ćelije iz pupkovine. Za takvo nešto još postoji i dijagnostika u Zavodu za transfuziologiju.
Doktor Kopić naglašava da svakome onom ko može pomoći formiranje banke koštane srži motiv treba biti to što će se spasiti naši građani da ne idu više u inostranstvo i da ne mole za novac da bi spasili svoje zdravlje.
Inače, Ašir Kopić je doktor koji je na listi od 100 evropskih stručnjaka iz ove oblasti koji rade transplantacije. Dugo je radio u Njemačkoj, gdje je bio direktor Klinike za onkologiju, hematologije i gastroenterelogije u Kelnu, a trenutno tu funkciju obavlja u UKC-u u Tuzli.
"Banka koštane srži u BiH može biti uspješna priča. Ja sam se iz Njemačke vratio ovdje i želim pomoći da ovaj projekat zaživi. Ušao sam u sve ovo i ostat ću do kraja pod uslovom da ja biram svoj tim sa kojim ću raditi. Ne mogu imati oko sebe ljude koji me koče. Ne moraju oni znati, ali moraju biti vrijedni i željni učenja", kaže Kopić.
Najplaćeniji youtuber u historiji za 26. rođendan poklanja 26 automobila: Ovo su uslovi
