|

Dok bh. građani strepe od najavljenih poskupljenja, vlast nijema na povećanje minimalca

Dok bh. građani strepe od najavljenih poskupljenja, vlast nijema na povećanje minimalca
73
Piše: Dž. Č.
16.2.2018. u 19:50
175
komentara
73

dijeljenja
Dok bh. građani strepe od najavljenih poskupljenja, vlast nijema na povećanje minimalca Foto: Arhiv/Klix.ba
Bosna i Hercegovina ne može se pohvaliti stabilnim životnim standardom ili kvalitetom života njenih građana. Svakodnevne vijesti o eventualnim poskupljenjima robe i usluga građanima, koji već jedva sastavljaju kraj s krajem, dodatno su breme na leđima.
U želji da poboljšaju životni standard u BiH, predstavnici Saveza samostalnih sindikata BiH 24. novembra prošle godine uputili su Ekonomsko-socijalnom vijeću (ESV) Federacije BiH zahtjev za utvrđivanje najniže satnice. S obzirom na to da su troškovi života za šest mjeseci porasli za 200 KM, tražili su povećanje minimalne plaće za 217 KM, odnosno sa sadašnjih 406 KM na 623 KM.

Nema sjednica ESV-a



Međutim, kako nam govori potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović, povećanje najniže cijene rada još je mrtvo slovo na papiru jer savez nije imao priliku iznijeti i obrazložiti svoj zahtjev na sjednici ESV-a FBiH. Razlog tome je, saznajemo, što su sve sjednice ESV-a otkazivane zbog nedostatka kvoruma predstavnika Vlade FBiH.

"Kao odgovor smo dobili inicijativu za izmjenu poslovnika o radu ESV-a te inicijativu za izmjenu načina donošenja odluka kojim bi se onemogućilo sindikatima da traže povećanje najniže cijene rada. To je u ovom trenutku tercijarna stvar. Nas zanimaju plaće radnika te da kao društveno odgovoran subjekt u kreiranju ESV dijaloga budemo oni koji će na bilo koji način spriječiti odlazak mladih iz BiH i pokušati poboljšati životni standard radnika i građana BiH. Sindikati i poslodavci bili su spremni učestvovati u radu sjednica, ali predstavnici Vlade nisu bili u mogućnosti. Nadam se da će u interesu građana Vlada FBiH u nekoj varijanti pronaći modalitet da prisustvuje sjednici ESV-a da raspravimo ove stvari i donesemo odluke, ne na uštrb Vlade, sindikata ili poslodavaca, već u korist građana i radnika ove države", naglasio je Šatorović.

Stav Ministarstva rada i socijalne politike FBiH jeste da ESV FBiH utvrđuje minimalac te da najniža satnica nema veze s budžetskim korisnicima. Prema ovim izmjenama Zakona o radu, minimalnu cijenu rada utvrđuje Vlada uz mišljenje ESV-a. Ove izmjene još nisu usvojene.

Šatorović vjeruje kako će poskupljenje goriva donijeti lančana poskupljenja proizvoda u BiH, što će, smatra, doprinijeti još većem odlasku ljudi iz BiH.

"Situacija u kojoj danas bh. firma traži 400 radnika, a nađe samo dva, dovoljno govori da ljudi nisu spremni u BiH raditi za 300 i 350 KM. Sve češće se odlučuju za odlazak u zapadnu Evropu i rad nacrno gdje za tri mjeseca zarade ono za što bi u BiH morali raditi godinu dana. Gubimo mlade ljude koji nas mogu povesti u bolje sutra. Ovakvim trendom, za nekoliko godina neće biti ni potrebe da pričamo o radnim mjestima, jer neće imati ko raditi", zaključio je Šatorović uz poruku kako Savez samostalnih sindikata BiH neće odustati.

Rast cijena znači i pad prodaje



Dok brojni ekonomski eksperti najavljuju povećanje cijena brojnih proizvoda u BiH, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača TK Gordana Bulić nada se da ova godina za potrošače neće biti mnogo drugačija od prethodne. Ona ne očekuje značajnija poskupljenja u BiH jer svaki rast cijena, kako kaže, za proizvođače znači pad prodaje.

"Svako ko uđe u bilo koji market može vidjeti da su cijene proizvoda stabilne. Poskupljenja ili pojeftinjenja dešavaju se možda samo sezonski. Cijene šećera, ulja ili brašna uvijek variraju od 5 do 10 feninga i uglavnom su stabilne", kazala nam je Bulić prije nego se osvrnula na efekte Zakona o akcizama: "Nadamo se da trgovci i proizvođači neće zloupotrebljavati uvođenje akciza na gorivo. Iako je gorivo značajna stavka u dostavljanju robe od proizvođača do potrošača, uvođenjem akciza cijene dizela i naftnih derivata nisu dostigle onaj nivo koji su imale prije tri i po godine kada je, recimo, dizel bio 2,40 KM".

Bulić se nada kako će se lagani pad cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu odraziti i na bh. tržište.

Čak i kada bi proizvođači zloupotrijebili poskupljenje goriva, Bulić smatra da bi se cijene proizvoda ponovo stabilizrale zbog velike konkurencije na tržištu.

"Za jednu vrstu proizvoda obično imamo po pet-šest proizvođača koji nude svoje proizvode. Vjerujem da će ta visoka konkurentnost i dobra ponuda utjecati na to da će neki proizvođači pokušati sačuvati svoje kupce, a ne dizati cijene", smatra Bulić.

Birati jeftinije proizvode



U ime Udruženja za zaštitu potrošača TK Bulić savjetuje potrošačima da pažljivo biraju i kupuju proizvode. Ona smatra kako nekad i jeftiniji proizvodi imaju isti kvalitet kao i skuplji te da mogu zadovoljiti potrebe kupaca.

"Država nema instrumente kojima bi mogla zabraniti povećanje cijena. Svi mogu povećati ili sniziti cijene prema svojim očekivanjima profita. Treba imati u vidu da naši potrošači žive s minimalnim plaćama i da će svako povećanje cijena sigurno značiti pad prodaje. Ljudi ne mogu kupiti ono za šta nemaju novca. Važno je znati da na tržištu ima različito brendirane robe, a skoro potpuno istog kvaliteta. Svi proizvodi su zamjenjivi", poručila je Bulić.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna cijena kilograma hljeba od pšeničnog brašna u decembru prošle godine iznosila je 2,2 KM, dok je u decembru 2016. ta cijena bila 2,1 KM. Prosječna cijena kilograma riže u posljednjem mjesecu 2017. bila je 2,8 KM, a u decembru 2016. godine 2,9 KM.

Prosječna cijena litra mlijeka ostala je ista u decembru 2017. kao i u decembru 2016. godine, a ona iznosi 1,4 KM. Litar ulja krajem 2016. u prosjeku je koštao 2,2 KM, a u decembru 2017. 2,1 KM. Kilogram mljevene kafe u decembru 2016. koštao je 12,9 KM, a na kraju 2017. godine 13,4 KM.

Prosječna neto plaća u FBiH prošle godine je iznosila 863 KM, a krajem 2017. u RS-u 832 KM. S obzirom na to da potrošačka korpa u BiH iznosi blizu 1.850 KM, porodica s dvoje zaposlenih s prosječnim plaćama ne može izdvojiti novac za jednu potrošačku korpu. Sindikalisti ističu kako su troškovi života proteklih mjeseci porasli te da njihova potrošačka korpa danas iznosi 2.100 KM.

Evidentno je kako cijene proizvoda iz godine u godinu variraju u skladu s odlukama proizvođača o poskupljenjima ili pojeftinjenjima. Brojni ekonomski stručnjaci, proizvođači, ali i pojedini političari, najavili su da će akcize u narednim mjesecima donijeti poskupljenja osnovne robe i usluga, a prije svega hljeba, voća i povrća te gradskog prijevoza. Međutim, i dalje je neizvjesno šta će donijeti budućnost te da li će država intervenisati ukoliko dođe do prevelikih razlika u cijenama osnovnih životnih namirnica.
Prijavi grešku


Komentari (175)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...