|

Dodikova igra riječi: "Zajedničke institucije" i "predstavnici RS-a" za razgradnju države

Dodikova igra riječi: "Zajedničke institucije" i "predstavnici RS-a" za razgradnju države
84
Piše: S. Hambo
20.2.2020. u 16:09
142
komentara
84

dijeljenja
Dodikova igra riječi: "Zajedničke institucije" i "predstavnici RS-a" za razgradnju države Foto: Arhiv/Klix.ba
"Sto puta ponovljena laž postaje istina". To je krilatica koja bi se mogla primijeniti na vokabular i način spinovanja tema i termina u javnom prostoru Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a. Doduše, na primjeru Dodika to ponavljanje je mnogo učestalije.
Politička kriza koja traje već sedam dana nakon odluke Ustavnog suda BiH, koji je odlučio da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu entiteta RS neustavan, najbolje ilustruje brojno izvrtanje teza i dovođenje u pitanje pojmova i fakata koji su utemeljeni i koji su historijske činjenice.

Krenimo redom. Milorad Dodik i njegovi politički poslušnici već dugo spinuju određene termine kako bi minimizirali ulogu i poziciju države. Tako za BiH tvrde da je "državna zajednica" sastavljena od entiteta. Tu priču aktivno ponavljaju na entitetski odanim medijima. A za državne institucije koriste termin "zajedničke institucije".

A šta kažu fakti? BiH nije nikakva državna zajednica, već država koja je međunarodnim priznanjem 1992. godine nastavila, odnosno obnovila svoj suverenitet. BiH je priznata u granicama koje su utvrđene na Berlinskom kongresu 1878. godine i u tim granicama manje-više je obnovila svoju državnost.

U tim granicama BiH je dočekala i Dejtonski mirovni sporazum, dakle nije otimala ni pedalj tuđeg teritorija. Sporazumom u Dejtonu, osim što je zaustavljen rat, utvrđeno je i teritorijalno-administrativno uređenje BiH, odnosno postojanje dva entiteta i Disktrikta Brčko. U međunarodnim odnosima samo država Bosna i Hercegovina smatra se subjektom međunarodnog prava, dok njeni entiteti postoje samo kao administrativno-teritorijalne jedinice u sastavu države BiH.

S druge strane, Milorad Dodik u javni prostor godinama nameće priču da je BiH državna zajednica koju su tobože formirali entiteti, kako bi dobio jednostavnu formulu da nešto što je sastavljeno od nečega, isto tako može biti i rastavljeno. To naravno na primjeru BiH ne može biti slučaj, niti ima uporište.

Na istom principu iz RS-a se godinama u medijskom prostoru nameće termin "zajedničke institucije", želeći prikazati da državne institucije čini učešće dva podjednaka bloka. To je za vlast RS-a bolna tačka, odnosno prijenos nadležnosti koji je išao sa entiteta na državu. Kada nešto postane državni nivo, entiteti s tim više nemaju ništa. Dakle, kada se naprimjer raspiše konkurs za određenu agenciju ili službu na nivou države, procedura se provodi u skladu s državnim zakonom, a entiteti u svemu tome nemaju nikakvu predstavničku ulogu. Drugim riječima, niko nema mandat niti nadležnost da u državnoj instituciji predstavlja neki od entiteta, već je automatski državni službenik.

Na posljednjem primjeru Milorad Dodik je pokušao nametnuti priču da maltene svi Srbi koji rade u institucijama države imaju obavezu prema entitetu Republika Srpska. Zbog takvog shvatanja nemali broj njih se i odazvao na današnji sastanak u Istočno Sarajevo gdje su slušali određene naredbe kako da postupaju i rade u narednom periodu nakon usvojenih zaključaka u NSRS-u.

Takav kadar entitet RS nije zapošljavao niti ima bilo kakvu nadležnost nad njima, već se radi o državnim službenicima. S druge strane, ništa drugačija situacija ne bi trebala biti ni kada je riječ o političkim zvaničnicima koji su izabrani na mandat. I u tom slučaju i na njih se odnosi Zakon o državnoj službi i Zakon o platama i naknadama BiH. Državnim službenicima i rukovodećim službenicima izabrani na nivou države BiH zakoni jasno zabranjuju bilo kakav politički angažman, odnosno rad u interesu političkih stranaka ili rad prema instrukcijama političkih stranaka.

Konkretan primjer je i predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija koji je nedavno kazao da on ima obeveze prema RS-u, jer je u pododboru u VSTV-u iz tog entiteta. Tegeltija to pravda time da su entiteti potpisali odluku kojom pristaju na formiranje vrhovne pravosudne institucije na niovu države. Ipak, Tegeltija odbija prihvatiti činjenicu da je on državni službenik s kojim entiteti ne bi smjeli imati nikakve veze.

Čelnik SNSD-a uporno insistira na priči da je on i u Predsjedništvu BiH samo zastupnik RS-a i da ga država ne interesuje, a to pokušava preliti i na druge političke predstavnike iz tog entiteta, tvrdeći da svi trebaju zastupati samo entitetske interese, iako rade u državnim ustanovama. Tako je i danas na press konferenciji u Istočnom Sarajevu tvrdio da ne postoji bosanskohercegovačka javnost, jer je on predstavnik iz RS-a.

Svi ovi primjeri pokazuju jasnu putanju i intenciju upornog ponavljanja nečega što nisu činjenice. A nažalost mnogi politički akteri, ali i javnost nesvjesno se uhvate u toj priči ne sluteći da doprinosi širenju spina koji nema uporište, odnosno koji je pogrešno tumačenje onoga što BiH jeste - suverena država.
Prijavi grešku


Komentari (142)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...