ANALIZA / Dodik "zvijezda kampanje", Silajdžić "glavni negativac"
Analitičari Davor Marko, Lejla Turčilo i Tatjana Ljubić od 3. septembra pa do 3. oktobra pratili su način na koji su mediji pratili predizbornu kapanju, te koliko su pojedinim partijama i ličnostima posvećivali pažnje i na koji način. Uz dnevnike tri TV stanice u sklopu javnog RTV sistema, praćeno je i pisanje Dnevnog avaza, Oslobođenja, Dnevnog lista, Večernjeg lista BiH, Nezavisnih novina, Glasa Srpske i EuroBlica.
"Dnevnik RTRS-a je davao značajnu podršku vlastima u RS, dok je s druge strane, dnevnik FTV dio svojih sadržaja zasnivao na kritici tih vlasti, što je pomalo u suprotnosti sa činjenicom da je riječ o javnom servisu drugog entiteta. BHT je, pak nastojao da balansira između duboko suprotstavljenih političkih opcija", kaže u uvodu urednik analize Radenko Udovičić. Kad je riječ o pojedinačnim pojavljivanjima u dnevnicima , "zvijezda kampanje" je definitivno bio Milorad Dodik sa 46 pojavljivanja, od kojih je 26 bilo na očito njegovoj RTRS.
Dodik je bio i "zvijezda" praćenih printanih medija u kojima se pojavio 204 puta, a slijedi ga Haris Silajdžić kojem ni 136 pojavljivanja u novinama nisu pomogla da ostvari bolji izborni rezultat. Dodik je bio glavni lik u Glasu Srpske i Oslobođenju, s tim da je u prvom u 50 odsto slučajeva prikazan pozitivno te bez ijednog negativnog uklona, dok je u drugom slučaju u 47 odsto pojavljivanja u negativnom kontekstu te nijedan pozitivan izvještaj vezan za njega.
Glavni negativac kapanje bio je Silajdžić po kojem su "paljbu osuli" Glas Srpske, Nezavisne novine, EuroBlic, ali i Dnevni avaz. U ovim medijima Silajdžić je od ukupnog broja pojavljivanja u 70 odsto njih bio u negativnom kontekstu. Na meti je bio i aktuelni član Predsjedništva BiH Željko Komšić kojeg su najvišđe kritikovali Dnevni list i Glas Srpske, dok se u istraživanju navodi da je Večernji list kao novina naklonjena HDZ-u koji je bio izrazito protiv njega, o Komšiću izvještavala neutralno.
Kad su u pitanju Fahrudin Radončić i njegov Savez za bolju budućnost, u Dnevnom avazu je bio najviše zastupljen, ali je "oštro oko istraživačko" ocijenilo da je od svega tek 57 odsto bilo krajnje pozitivno, dok je Oslobođenje u 90 odsto slučajeva o njemu izvještavalo u negativnom kontekstu. Dnevni avaz je najnegativniji, očekivano, bio prema kandidatima SDA sa 79 odsto negativnih izvještaja, te Stranka za BiH čiji su kandidati u Avazu "pobrali" ukupno 84 odsto negativnih kritika.
Među "najslikanijima" bili su kandidati HDZ-a čiji su se kandidati 292 puta pojavili u novinama, od čega 154 puta u Večernjem listu BiH, slijede članovi SNSD-a i SDA, dok je zanimljivo da su članovi DNZ-a imali značajan broj pojavljivanja u Glasu Srpske i Nezavisnim novinama.
Kad je kvalitet same kampanje kroz teme o kojima su kandidati govorili u pitanju,koji iako nije bio u prvom plamu, i ovo istraživanje je pokazalo da su se u svom, pojavljivanjima bavili uglavnom "šupljom" pričom.
"Tematske kategorije predizborne kampanje nisu bile u vrhu rasprave političkih stranaka. Dominirala je kategorija 'ostalo', koja se bazirala na prepucavanju političkih stranaka, međusobnim optuživanjima i temama koje su se ticale nepravilnosti u kampanji", jedan je od zaključaka opsežnog istraživanja "Media Plana".
Prema naslovima poglavlja analizi, EuroBlic je imao "stenogramsko i selektivno praćenje kampanje", Nezavisne novine bile su "i kvantitativno i kvalitativno na strani vladajuće partije", Glas Srpske "za Dodika i RS". Martin Raguž u Dnevnom listu bio je "centralna izborna figura", u Večernjem listu BiH zabilježena je "apsolutna dominacija HDZ-a BiH", a u Dnevnom avazu "žestoka kritika 'vlasti'i promocija Saveza za bolju budućnost", dok je Oslobođenje kampanju pratilo "sa neskrivenim nesimpatijama prema Radončiću".