Dodik: Spremni smo da se BiH sačuva kao država, ali tražimo više autonomije
"Vjerovatno je teško političkim Bošnjacima prihvatiti samo postojanje RS-a. Isto tako, mora da se shvati da je potpuno ravnopravno s tim teškim shvatanjem za Bošnjake, postojanje RS-a. I za nas Srbe je teško shvatanje da smo u okviru Bosne i Hercegovine. I tu treba tražiti pomirenje, neku vrstu uvažavanja, da prekinemo jednom ta stalna nadgovaranja o nadležnosti, da jednog dana podvučemo tu crtu i kažemo nećemo dirati, idemo sada da razvijamo taj sistem, a ne uporno, sad kad je nestao visoki predstavnik s tim mjerama koje je donosio, pojavljuje se u istom konceptu razvlašćivanje RS-a", kaže Dodik u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
"Ustavni sud sa dva Bošnjaka i tri stranca, ponekad i dva Hrvata, donosi mjere veoma teške i neprihvatljive za Republiku Srpsku. Tu ne može da se izgradi povjerenje. Neke stvari moraju da budu jasne. Imate Ustav koji svi znamo da čitamo, a ne da se pojedinačnim mjerama, naknadno, redefiniše Ustav. Imate jednu situaciju napisanu u Ustavu i sasvim drugu koja je postavljena u stvarnom životu. To su stvari koje se moraju rješavati", ističe Dodik.
Kako kaže, ništa ovdje nije završeno u smislu izgradnje sistema u Bosni i Hercegovini.
"Samo, pogrešno je misliti da one odluke koje je nametnuo visoki predstavnik mogu da prežive ukoliko im mi ne damo novu verifikaciju. Kad kažem mi, mislim na svi i u Bosni i Hercegovini. Dakle, ovdje nikakve priče nema da mi poduzimamo nekakve mjere vezano za disoluciju. Pogledajte, sve se diglo oko vanrednog stanja. U Republici Srpskoj će vjerovatno Vlada oko 10. maja predložiti Skupštini da ukine odluku o vanrednom stanju i da vratimo u stanje vanredne situacije gdje će Parlament nesmetano ponovo početi da radi", rekao je Dodik.
Nikakve namjere o vanrednom stanju nisu bile separatističke, naglasio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
"Naprosto odbrambeno-zdravstvene mjere koje smo trebali provoditi. U svakom slučaju, mi smo spremni da prihvatimo taj obim koji Bošnjaci žele, da se sačuva Bosna i Hercegovina kao država na sadašnjoj teritoriji, ali isto tako, moramo imati mnogo više autonomije nego što danas imamo. Ako je moguće to izgraditi, onda je i budućnost Bosne i Hercegovine izvjesna", kaže on.
