Dodik ponovo najavljuje projekt sa Srbijom bez odobrenja institucija BiH: "Još jednom ćemo pokušati sačuvati Dejton"

"Naš cilj je još jednom pokušati sačuvati Dejtonski sporazum iz 1995. godine, što podrazumijeva i deblokiranje svih investicionih projekata, uključujući gasovod", rekao je Dodik. Dodao je da je RS spremna na saradnju ukoliko bošnjačka strana pokaže dobru volju, a u prenosima intervjua navodi se i njegova tvrdnja da "Bošnjaci već 12 godina blokiraju" ovaj projekat.

Isti broj godina Dodik navodi još od 2022. godine, kada je rekao da bošnjački ministri u Vijeću ministara BiH nisu htjeli glasati da se pitanje gasovoda "nakon 12 godina" nađe na dnevnom redu. Tada je poručio i da u BiH neće proći nijedan projekat dok se ne odobri gasovod iz Srbije. Srpski ministri u Vijeću ministara tada nisu podržali Južnu interkonekciju s Hrvatskom jer nije bilo saglasnosti za Istočnu.

Slične poruke ponavljao je i narednih godina. Godine 2023. prijetio je da Vijeće ministara neće raditi ako se Istočna interkonekcija ne nađe na dnevnom redu, što su njegovi tadašnji koalicioni partneri iz Federacije nazvali ucjenom. Krajem 2024. projekte je povezivao porukom “ako može južna, može i istočna”, a u maju ove godine za beogradsku Politiku je rekao da vlasti FBiH blokiraju gasovod, ali i HE Buk Bijela i aerodrom u Trebinju te da je dogovor sa Sarajevom nemoguć.

Nova istočna interkonekcija zajednički je projekat Srbije i RS-a, pokrenut bez saglasnosti institucija BiH. Zbog toga mu je potrebno odobrenje na državnom nivou. Protivnici projekta upozoravali su da bi odvajanje kraka kod Zvornika moglo ugroziti snabdijevanje dijelova BiH koji danas koriste gas iz tog pravca.

Gradnja na teritoriji RS-a pritom nije zaustavljena. Preduzeće “Sarajevo-gas” iz Istočnog Sarajeva i konzorcij predvođen beogradskom kompanijom "Konvar" u aprilu su potpisali ugovor o izgradnji magistralnog gasovoda Šepak – Bosanski Novi, vrijedan više od milijardu KM. Trasa je duga blizu 500 kilometara i finansira se iz budžeta RS-a. Kako je tada navedeno, za taj gasovod nije potreban novi međudržavni sporazum jer se koristi postojeći ulaz na Šepku, čiji će kapacitet biti proširen.

Dodik o gasu redovno razgovara i s ruskom stranom. Krajem septembra, uoči sastanka s Vladimirom Putinom u Moskvi, rekao je za RIA Novosti da očekuje podršku ruskog predsjednika za ranije postignute gasne dogovore, koje je, kako je naveo, potvrdio i s direktorom Gazproma Aleksejem Millerom.

Federacija BiH istovremeno razvija drugi pravac, Južnu interkonekciju, koja bi BiH povezala s hrvatskom gasnom mrežom i LNG terminalom na Krku. Parlament FBiH u aprilu je usvojio izmjene zakona kojima je za investitora određena kompanija AAFS Infrastructure and Energy, u vlasništvu američkog društva. U aprilu je nakon sastanka s HDZ-om Dodik rekao da RS neće blokirati Južnu interkonekciju, ali da očekuje deblokadu Istočne.