U društvu Vučića
110

Dodik nastavlja javno negirati genocid, a Tužilaštvo BiH praviti se slijepo i gluho

D. Be.
Foto: Dejan Rakita/Pixsell
Foto: Dejan Rakita/Pixsell
Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta RS i lider SNSD-a, nebrojeno puta je negirao presuđeni genocid u Srebrenici i veličao ratne zločine. Ponovo je to učinio jučer u Beogradu, javno, u društvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i ostalih zvaničnika Srbije i RS-a.

Negiranje genocida i svih drugih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca je kažnjivo u Bosni i Hercegovini i to kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Protiv Milorada Dodika, zbog negiranja genocida koji je dokazan i pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu, i veličanja presuđenih ratnih zločinaca nikada nije podignuta niti optužnica. Tužilaštvo BiH, jednostavno, odbija raditi svoj posao u ovom slučaju i ne procesuirati negatore genocida prema Krivičnom zakonu BiH.

Prošle godine iz Tužilaštva BiH je saopćeno da su formirali predmet protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske zbog negiranja genocida. No, šta je bilo sa istragom i na kraju sa optužnicom, javnosti nije poznato. Očito ništa.

Dodik svako malo negira genocid otkako je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko krajem jula 2021. godine nametnuo Zakon o zabrani negiranja genocida. A neaktivnost tužilaštva po ovom pitanju samo daje vjetar u leđa lideru SNSD-a da nastavlja sramotno umanjivati razmjere genocida i tako vrijeđati žrtve i njihove porodice.

Dodik je svojevremeno, javno na televiziji, govorio da je u Srebrenici bio genocid i da je to nesporna pravna činjenica. Nažalost, u međuvremenu je promijenio ploču vjerovatno shvatajući da mu to neće pomoći u političkoj karijeri koju zasniva na nacionalizmu i secesionizmu.

Zbog negiranja genocida i drugih ratnih zločina te veličanja ratnih zločinaca u BiH još niko nije procesuiran, iako je takvih slučajeva zabilježeno na desetine.

Snage Vojske Republike Srpske (VRS) su tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine ubile su oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini.

Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija (UN) protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih.

Za genocid i zločine u Srebrenici, koji se dogodio nakon što je Vojska Republike Srpske zauzela ovu zaštićenu UN zonu, polovinom jula 1995.godine, do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.

Pred Haškim sudom, ali i domaćim sudovima ovi zločini su okarakterisani kao genocid, i to kao jedini na prostoru bivše Jugoslavije u ratovima devedesetih.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada su ukopane 6.701 žrtva genocida počinjenog u julu 1995. godine, dok je na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, ukopano još 237 žrtava genocida. Još se traga za oko 1.000 nestalih.