3. maj 1992.
4

Dobrovoljačka ulica 29 godina poslije: Sjećanje na presudne dane odbrane BiH

A. B.
Nekadašnja Dobrovoljačka ulica u Sarajevu (Foto: Klix.ba)
Nekadašnja Dobrovoljačka ulica u Sarajevu (Foto: Klix.ba)
Na današnji dan prije 29 godina u Sarajevu prilikom povlačenja pripadnika JNA iz kasarne na Bistriku došlo je do sukoba s pripadnicima Teritorijalne odbrane BiH u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici (danas Hamdije Kreševljakovića).

Specijalne jedinice tadašnje JNA uz pomoć brojnih paravojnih srpskih jedinica, 2. maja 1992. godine, dakle dan ranije, u koordiniranoj i dobro osmišljenoj vojnoj akciji pokušali su zauzeti zgradu Predsjedništva BiH.

Međutim, iako je od dešavanja u Dobrovoljačkoj prošlo 29 godina, još se špekuliše o broju ubijenih pripadnika bivše JNA. Politički predstavnici iz RS-a tvrde da je poginulo od devet do 42 osobe, dok Milutin Kukanjac, nekadašnji komandant Druge vojne oblasti, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, tvrdi da je poginulo šest osoba.

Tog 3. maja 1992. godine trebala je biti izvršena razmjena tadašnjih vojnika Druge vojne oblasti i vojnika iz Kasarne Bistrik i zarobljenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića kojeg su pripadnici JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu.

Tako je kolona vojnih vozila JNA, napuštajući Sarajevo, krenula iz kasarne na Bistriku, ali je zaustavljena u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici. Tada su odjeknuli pucnji, a u koloni je bila 261 osoba.

Uprkos naređenju da se obustavi vatra, kojeg je izdao general Armije BiH Jovan Divjak, u okršaju branilaca Sarajeva i pripadnika bivše JNA u Dobrovoljačkoj, prema podacima Tužilaštva BiH, smrtno je stradalo sedam, a ranjeno 14 osoba.

Tužilaštvo BiH je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj "Dobrovoljačka". Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju "Dobrovoljačka" stav je dao i Haški sud koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila "legitimna vojna meta".

U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Kukanjac potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj 3. maja 1992. godine smrtno stradalo šest osoba.

"U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo. Poginuli su jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska, tri pukovnika ž Šokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihajlović Boško, jedan potpukovnik Jovanić Boško, i jedna žena, muslimanka, Šuko Nurmela, koja je došla iz Zagreba s tom komandom i ona je rekla: 'Ja neću nikakvu drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem.' Znači šest osoba je stradalo, od 261", rekao je Kukanjac za RSE 2000. godine.

Porodice stradalih 29 godina čekaju da se obznani ko je kriv za smrt ubijenih vojnika JNA, ali još nema optužnica koje bi riješile ovu dilemu.

Udruženje "Zelene beretke" u proteklim godiama je organiziralo tradicionalno okupljanje i polaganje cvijeća za stradale branioce grada u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

U Istočnom Sarajevu prošle godine su položeni vijenci za vojnike JNA stradale Dobrovoljačkoj u organizaciji udruženja ali i vlasti RS-a.

Obilježavanje ovog datuma ove godine će biti nešto drugačije s obzirom na to da je prošlog mjeseca preminuo general Armije RBiH Jovan Divjak koji će ostati upamćen po čuvenoj rečenici "Ne pucaj" koja je obilježila posljednji rat.

Time je u jednom od najtežih trenutaka ponovo pokazao svoju ljudskost.

Taj prizor je snimljen s početka maja 1992. godine upravo u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici i sve se desilo u trenutu povlačenja JNA iz kasarne Bistrik, a kada je tom prilikom izbio sukob sa Teritorijalnom odbranom ARBiH.