Đurđevdan na Crnom Vrhu: Jagnjetinja i veselje uprkos lošoj ekonomskoj situaciji
U sarajevskom naselju Crni Vrh, gdje žive pretežno Romi, danas je bilo svečano. Širom naselja, na ulicama, od ranog jutra mogu se vidjeti razdragana djeca. Ispred kuća, u većim ili manjim grupama, sjede okupljeni rodbina i prijatelji. Negdje se okreću janjci, a negdje se tek spremaju roštilji.
U krugu porodice, ispred svog doma, praznik koji se u romskom jeziku naziva Ederlezi, proslavljaju i Zahirovići.
Kuća je tradicionalno ukrašena cvijećem, pretežno jorgovanom, a djeca su odjevena u najljepšu odjeću svih boja.
Džemila Zahirović pojašnjava kako se dan uoči Đurđevdana u dom donese izvorska voda ili voda ispod mlina, koja se tradicionalno zove mahovina.
"U mahovinu stavljamo jorgovan i drugo cvijeće, koje smo ubrali. Također, stavljamo i jedno crveno jaje, koje je ranije obojeno, a koje simbolizira krv. Ranom zorom na, sam Đurđevdan, umivamo se tom vodom, umivamo našu djecu da bi bila sretnija, zdravija i naprednija", pojasnila je Džemila.
Kasim Zahirović, Džemilin suprug, podsjetio je da Romi obilježavaju praznik Đurđevdan ili Ederlezi tradicionalno obilježava svakog šestog maja u krugu porodice i prijatelja. On je kazao da je veoma značajan dio obilježavanja ovog praznika i to što se ukrašavaju kuće, a omladina ide na vodu gdje se kupaju.
Međutim, Kasim kaže da teška ekonomska, kao i na sve ostalo, utiče i na proslavu ovog praznika. Tako je, priča Kasim, ranijih godina slavlje bilo mnogo upečatljivije, a sad je dobro i ako se uspije pripremiti neki malo svečaniji ručak.
Posjeta školskih drugara obradovala najmlađe stanovnike naselja
Budući da romska djeca idu u Osnovnu Školu "Hasan Kikić", koja se nalazi u blizini naselja Crni Vrh, đaci iz ove OŠ su u pratnji svojih učiteljica odlučili da danas posjete svoje drugare Rome i uveličaju im ovaj svečani dan.
Jedna od učiteljica koje su došle sa djecom u naselje bila je Maja Cucak. Ona vodi jedan od drugih razreda u ovoj osnovnoj školi.
"Došli smo danas ovdje zato što naši drugari iz škole slave Đurđevdan. Htjeli smo da zajedno svi uveličamo to njihovo slavlje i da se pridružimo toj njihovoj gozbi i druženju te da i djeca iz drugih naroda vide kako njihovi drugari slave svoj veliki dan", pojasnila je Cucak, dodajući da su roditelji jedne od učenica pozvali cijeli razred i ostale učenike OŠ "Hasan Kikić" da prisustvuju današnjem slavlju.
Izgubljen stari običaj kupanja u livadskoj rosi
Dervo Sejdić, jedan od stanovnika naselja Crni Vrh, kojeg smo također zatekli kako okružen prijateljima i komšijama proslavlja Đurđevdan, prisjetio se kako su romski običaji obilježavanja Đurđevdana izgledali ranijih godina.
"Nekad, dok je ekološka situacija bila bolja, Romi bi u rani sabah išli na livadu i goli bi se valjali po livadskoj rosi što je simboliziralo spiranje od svih nečistoća i nesreća. Vjerovalo se, također, da će to doprinijeti boljoj sreći", pojasnio je Sejdić.
On je dodao da je slavlje nakon toga trajalo do kasnih večeranjih sati, a nerijetko i do jutra ili, čak, i po nekoliko dana.
Dervo Sjedić je objasnio da je današnja loša ekonomska situacija jedan od glavnih razloga gubitka nekadašnjih draži i običaja među romskom populacijom.
Đurđevdan slavi povratak proljeća
Đurđevdan je jedan od najvećih romskih praznika (romski: Ederlezi) kojim se slavi povratak proljeća. Mnoge tradicije koje su uz njega povezane, potječu iz zajedničke tradicije mnogih naroda istočnog Sredozemlja. Na taj dan Romi se osobito svečano odijevaju, stavlja se nakit, odjekuje romska muzika i pleše se romsko kolo. Domovi se ukrašavaju cvijećem i raspupanim grančicama u znak dobrodošlice proljeću.
Obredi ovog praznika uključuju kupanje u vodi sa cvjetovima, a ponegdje se i zidovi kuća peru vodom. Obično sе na ovaj dan jede jagnjetina. Kao tradicionalno nomadski narod, Romi su ovim praznikom obilježavali prekid zimovanja i, pokrećući svoje čerge, ponovno polazili na put.
Najpoznatiji sportski ljubavni par današnjice ima jedno pravilo u kući koje moraju poštovati
