Direktor RAK-a Kemal Huseinović izgubio spor protiv BiH

Ovom presudom, koja je donesena 21. novembra prošle godine, Sud BiH obavezao je Huseinovića da tuženoj strani, odnosno BiH - Ministarstvu finansija i trezora nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.368,42 KM.

Huseinović se na ovu tužbu odlučio nakon što je od Vijeća RAK-a izdejstvovao odluku, prema kojoj je ''jasno utvrđena osnova za isplatu dodatka na platu - tužbenog zahtjeva, a u skladu sa nalazom vještaka i visine tužbenog zahtjeva''.

On je smatrao da ima pravo na povećanje plate, čiji je koeficijent za obračun 8.0, u iznosu od 30 odsto, između ostalog, i na osnovu Odluke o utvrđivanju dodatka na platu po osnovu obavljanja stručnih poslova u vezi sa funkcijom regulatora.

Međutim, zakonski zastupnik tužene, tj. BiH, u cijelosti je tokom postupka osporio osnov i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva, jer smatra da je tužena strana radila u skladu sa odredbama Zakona o platama i drugim naknadama u institucijama BiH, kao i Zakonom o komunikacijama, kojim je ustanovljen RAK BiH.

''S obzirom na to da upravno tijelo donosi odluke na prijedlog direktora, to je i logično da direktor predlaže lica koja obavljaju najsloženije stručne poslove. U konkretnom slučaju riječ je o prekoračenju ovlaštenja direktora i upravnog tijela Vijeća RAK-a kod donošenja rješenja o dodatku na platu rukovodioca RAK-a'', stoji u obrazloženju presude Suda BiH.

Sud BiH potvrdio je da Vijeće RAK-a može utvrditi dodatak na platu za najsloženije stručne poslove vezane za obavljanje funkcije regulatora, ali ne i za menadžerske - rukovodeće poslove koje nesporno vrši tužilac - direktor RAK-a.

U presudi stoji da je zakonom potpuno obezbijeđena transparentnost i utvrđeni razumni relativni odnosi između koeficijenata za utvrđivanje plata visokih funkcionera i nosilaca dužnosti u institucijama BiH, upravo zbog razloga da se ne bi dešavali slučajevi u kojima se putem različitih dodataka na platu povećavaju primanja pojedinih funkcionera.

To praktično znači da, kada bi se primjenjivali navedeni dokumenti RAK-a, Huseinoviću bi se u osnovi plata obračunavala po ukupnom koeficijentu od 10,4 (osnovni koeficijent 8,0 i koeficijent za regulatorni dodataka 2,4), što bi bilo nezakonito, budući da je zakonom propisan najveći koeficijent od 10,0, i to za članove Predsjedništva BiH ili, drugačije rečeno, takva primjena zakona predstavljala bi njegovu zloupotrebu.

''Sud BiH nalazi da su odluka Vijeća RAK-a i rješenje kojima je tužiocu (Huseinović) utvrđeno pravo na regulatorni dodatak od 30 odsto od osnovne plate nezakoniti, te da stoga tužiocu ne pripada pravo na isplatu regulatornog dodataka u vremenu za koji ga potražuje, pa je zato tužiloca u cijelosti odbio sa postavljenim tužbenim zahtjevom'', navodi se u obrazloženju presude.

Vijeće ministara BiH nikada nije dalo saglasnost na Huseinovićevo imenovanje za njegov drugi četverogodišnji mandat na čelu RAK-a, tako da se Huseinović, praktično, već pet godina nelegalno nalazi na funkciji generalnog direktora RAK-a.

U međuvremenu istekao je mandat i Vijeću RAK-a, pa su članovi ovog tijela u tehničkom mandatu od aprila 2009. godine.