Deponija Uborak kao kulminacija ekološke i komunalne politike u Mostaru: Problem koji traje decenijama

Građani Mostara su u tom vremenskom periodu zbog spora u vezi s deponijom Uborak pretrpjeli policijsko nasilje, zagađenje okoliša i redovno neiznošenje smeća, od kojeg je nedavni spor JP Komunalno i gradske uprave bio samo još jedan slučaj u nizu.

Priča oko Uborka započinje 1960. godine, kada je otvorena gradska deponija na tom lokalitetu. Mostar je u to vrijeme imao 35.000 stanovnika te je deponija mogla priuštiti urbanizaciju i industrijalizaciju grada 1970-tih i ranih 1980-tih.

Međutim, kasnih 1980-tih širom Evrope se razvija veća ekološka svijest povodom nuklearne katastrofe u Černobilu, koja je također imala uporište u Mostaru.

Uborak je postao goruća lokalna tema zbog povećane količine nesaniranog otpada, zbog kojeg su redovno izbijali požari i eksplozije plinova, koji su ugrožavali obližnje naselje i čitavu Mjesnu zajednicu Vrapčići.

Početkom 1990. godine stanovnici MZ Vrapčići su zaustavili jedan kamion preduzeća JP Parkovi koji je krenuo odlagati smeće na deponiju Uborak, zbog čega je angažovana lokalna milicija da osigura prolaz kamionima.

Građani, sada okupljeni u većem broju, stali su na cestu i blokirali odvoz smeća, zbog čega je milicija fizički napala stanovnike MZ Vrapčići, kada ih je desetak lakše povrijeđeno.

Situacija se jedino smirila kada su gradske i republičke vlasti dale obećanje da će Mostar dobiti deponiju na novoj lokaciji, koja će biti bolje opremljena.

Poslije rata u Bosni i Hercegovini politička pozadina oko Uborka se promijenila, dok je ekološka prijetnja ostala ista.

1997. deponija je obnovljena i proširena sredstvima Evropske unije, a očekivalo se da će novi kapacitet popuniti za 15 godina (2012. op.a.). Uborak je u ovom periodu jedino služio kao deponija za tri mostarske općine sa bošnjačkom većinom (Sjever, Stari Grad i Jugoistok), dok su tri općine s hrvatskom većinom (Zapad, Jugozapad i Jug) se služile sa deponijom pored kombinata Aluminija.

Godine 2000. predstavnici općine Jug su zatvorili odvoz smeća na ovu deponiju zog ugrožavanja podzemnih voda i blizine mostarskog aerodroma, te su tražili od predstavnika općine Stari grad za dozvolu da odlažu otpad na deponiji Uborak.

Do dogovora je došlo 2002. godine, kada su predstavnici šest gradskih općina, gradonačelnik Hamdija Jahić, dogradonačelnik Neven Tomić i predstavnik OHR-a Jug Jean-Pierre Bercot odlučili da se dozvoli odlaganje smeća iz zapadnih općina pod uslovom da se plaća cijena deponiranja.

Već iduće godine JP Komos, tadašnji vlasnik Uborka zabranio je uvoz smeća radi neizmirenih obaveza iz tih općina. Prema izjavi Dragana Krtalića, bivšeg direktora JP Parkovi (koji je predstavljao bivše tri općine na zapadnoj strani Mostara), njihovo preduzeće je moralo plaćati 56 KM po toni smeća koje su uvozili u deponiju Uborak.

Blokada unošenja smeća je trajala periodično sve do 2007. godine, kada je Uborak izdvojen iz Komosa i postao samostalno javno preduzeće.

Prema regulativama iz 2003. Federacija BiH je pokrenula proces postepenog zatvaranja gradskih deponija i otvaranja regionalnih deponija. Gradsko vijeće Grada Mostara je 2007. godine usvojilo da se pored postojeće deponije osnuje nova regionalna deponija "Uborak-Buđevci" koju će izgraditi JP Deponija, ali smeće iz Zapadnohercegovačkog kantona se već počelo odlagati na lokalnu deponiju prije nego što je JP Deponija počela izgradnju regionalne deponije.

2014. godine Vlada Federacije je naredila zatvaranje lokalne deponije i otvaranje regionalne, ali se ovo nije dogodilo zbog tužbe koju su pokrenuli vlasnici lokalne deponije.

Godine 2019. lokalni građani su blokirali ulazak na deponiju Uborak i otkrili stepen ekološke štete, tvrdeći da se odlaže kancerogeni mulj i medicinski otpad, i kada je dokumentovan pomor riba u obližnjim vodama.

Situacija te godine je kulminirala kada su pripadnici MUP HNK početkom decembra silom deblokirali ulazak na deponiju Uborak, kada je bilo povrijeđenih osoba.

Naredne dvije godine su provedene u nadi eventualnog rješenja i nove lokacije za deponiju, ali sredinom 2021. vlast Grada Mostara je izvršila zaokret i opredijelila se za dalji istovar otpada na Uborku.

U posljednje tri godine zabilježeno je najmanje šest požara kod deponije Uborak, dok su se posljednja četiri požara odvila u proteklih 365 dana.