Sanacija deponije Uborak mogla bi trajati pet godina, Mostar dnevno izdvaja 21.000 KM za odvoz otpada

Sjednici su osim vijećnika bili prisutni članovi štaba Civilne zaštite Mostar i ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK Emil Balavac.

Gradonačelnik Mario Kordić je otvorio izlaganje tako što je govorio o historijatu deponije. Tokom mandata Ljube Bešlića predviđeno je stvaranje "sedla", tj. proširenje deponije za 25 posto bez traženja urbanističke dozvole, čiji je prostor zauzet do 2023. godine.

Tokom Kordićevog mandata ishodovana je okolinska dozvola za širenje deponije za 2,5 hektara, ali kako bi pokazali dobru volju mještanima, odlučili su iskoristiti 0,6 hektara tokom predstojećeg perioda sanacije deponije.

Kordić je iznio na sjednici da je prema struci potreban petogodišnji plan za saniranje i eventualnog zatvaranja deponije Uborak, ali da predstavnici UG "Jer nas se tiče" traže maksimalan rok od tri godine za zatvaranje deponije.

Trenutno se ne zna gdje bi bila lokacija nove deponije, jer Grad Mostar tek očekuje odluke federalnog Ministarstva za zaštitu okoliša, te se također ne zna konačna cijena štete.

Prema informacijama sa sjednice, Mostar dnevno plaća 21.000 KM za istovar otpada na druge lokacije, te da kada se doda višemilionska šteta uništenih lokacija na deponiji, izdvojena sredstva od kantonalne vlade (300.000 KM), Vlade FBiH (300.000 KM) i Vijeća ministara BiH (500.000 KM) predstavljaju "kikiriki" prema riječima Kordića.

Emil Balavac je naglasio da kantonalni plan odlaganja otpada mora da se podudara sa federalnim planom, pa su pauzirali njegovu izradu dok ne budu upoznati sa federalnim planom.

Prema trenutnom planu, predviđena su dva centra za upravljanje otpada u HNK, jedan u Čapljini koji bi primao otpad iz Čapljine, Neuma, Stoca i Ravnog, a drugi u Mostaru koji bi primao otpad iz ostatka HNK i ZHK.

Osim toga planirane su sortirnice u Konjicu, Širokom Brijegu i Prozoru, te regenerativna postrojenja u Mostaru koja bi proizvodila energiju za grad.