Bivši agent BiH pred Međunarodnim sudom pravde, američki profesor međunarodnog prava Francis Boyle, podnio je tužbu još u martu 1993. godine. Od tada je prošlo 13 godina do početka procesa čiji će ishod, koji se očekuje tokom godine, imati historijski značaj, jer će odrediti prirodu rata i krivicu za rat koji je razorio BiH od 1992. do 1995. godine.
U tužbi protiv SCG, odnosno bivše SR Jugoslavije, bh. strana navodi da je nesrpsko stanovništvo BiH, posebno Bošnjaci, bilo žrtva genocid te da su većina žrtava bili civili i da je SCG počinila zločin radi stvaranja «Velike Srbije» na ruševinama bivše jugoslavenske federacije.
Osim osporavanja nadležnosti Suda, SCG je također nekoliko puta nudila direktno rješenje spora sa BiH. Zastupnici SCG su isticali da bi bilo bolje ići na dogovorno rješenje, nego na sudsku presudu, jer bi to ojačalo ekstremističke snage. Beograd je prije nekoliko godina ponudio da pomogne ponovnu izgradnju džamije Ferhadija u Banjoj Luci u zamjenu za odustajanje od tužbe, ali je ponuda odbijena.
Osim Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a iz 1992. godine, zastupničkom timu BiH sigurno će pomoći i neke presude Međunarodnog tribunala za ratne zločine u Hagu. To se posebno odnosi na presudu protiv generala Radoslava Krstića 2001. godine za genocid i zločine protiv čovječnosti zbog masakra u Srebrenici 1995. godine, te presudu protiv Dušana Tadića 1997. godine zbog događaja u Prijedoru, kojom je utvrđeno da je sukob u BiH bio međunarodni konflikt.
Pravni zastupnik Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu (ICJ) Sakib Softić danas će u svojstvu agenta tužbe BiH govoriti o značaju i specifičnostima predmeta. On i višečlani međunarodni pravni tim koji zastupaju interese BiH imat će na raspolaganju sedam dana za iznošenje tužbenih navoda, nakon čega će isto toliko vremena biti na raspolaganju tuženoj strani, odnosno pravnim zastupnicima SCG.
Ostatak vremena do 29. marta bit će na raspolaganju ekspertima strana u sporu, te svjedocima tužene strane (ukupno 10 svjedoka), čime se završava prva faza postupka pred ICJ-em.
U drugoj fazi koja će započeti polovinom aprila i okončati 9. maja predviđene su replike - sučeljavanje stavova strana u postupku, nakon čega bi u roku od tri do 10 mjeseci Vijeće ICJ-a kojem predsjedava britanska sutkinja Rosalyn Higgins trebalo donijeti presudu.
Na presudu ICJ-a (koji je organ UN-a) ne mogu se ulagati redovni pravni lijekovi. Postoji mogućnost vanrednih pravnih lijekova, što podrazumijeva ponavljanje postupka u slučaju saznanja o novim dokazima.
