"Tuzlanska kolona"
2.3k

Dan koji je urezan u historiju BiH: Prije 25 godina Tuzla je odbranjena

Piše: A. K.
Foto: Darko Zabuš/Klix.ba
Foto: Darko Zabuš/Klix.ba
Na današnji dan prije tačno 25 godina, 15. maja 1992. godine, legitimne policijske snage odbranile su Tuzlu od napada paravojske takozvane Srpske Republike i novoosnovane Vojske Jugoslavije.

Tog majskog petka pripadnici Stanice javne bezbjednosti Tuzla uspjeli su odbraniti grad od neprijatelja, a 15. maj je postao jedan od najznačajnijih datuma u historiji Tuzle i Bosne i Hercegovine.

Naime, povlačeći se iz kasarne Husinska buna, pripadnici paravojske takozvane Srpske Republike, osnovane 12. maja 1992. godine u Banjoj Luci, koja je stavljena pod komandu Ratka Mladića, skupa s pripadnicima u to vrijeme novoosnovane Vojske Jugoslavije, na današnji dan prije 25 godina izvršili su napad na pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) BiH – Stanice javne bezbjednosti Tuzla, a koji su osiguravali izlazak kolone iz grada.

Na vatru odgovorili vatrom

Prilikom izlaska vojne kolone iz grada s vojnim naoružanjem, na raskrsnici u tuzlanskom naselju Brčanska Malta vojnici su pucali, a policajci dobili naređenje da na vatru odgovore vatrom.

"Tuzla je jedan fenomen jer ima građanski pristup koji je osiguran legalnim organima i koji je u cijelosti ispoštovao zakone BiH. Prema mom mišljenju, tri su veoma važna segmenta tog vremena – da se održe multietičnost i dobri i tradicionalni međunacionalni odnosi u ovom gradu, vladavina zakona te da se čuva suverenitet BiH. Cijenim da su sva tri principa osigurana tadašnjim konceptom odbrane", kaže načelnik tadašnje Stanice javne bezbjednosti Tuzla Meša Bajrić.

Pripadnik tadašnje Stanice javne bezbjednosti Tuzla Nikola Slavuljica ističe da je ratni sastav policije u ovom gradu bio multinacionalan, bez obzira na to što je veliki broj policajaca srpske nacionalnosti otišao na suprotnu stranu.

"Policija je odbranila grad zajedno s građanima i niko nam ne može prigovoriti na tome što smo se branili. Razumijemo bol i tugu onih čiji su sinovi poginuli na Brčanskoj Malti, stalo nam je da porodice srpskih vojnika dođu, da razgovaramo i da ih upoznamo o činjenicama. Za njihovu smrt krivi su isključivo političari i starješine koje su mlade vojnike vodili nacionalizmom i fašizmom", naglašava Slavuljica.

Tačan broj žrtava 15. maja 1992. godine do danas nije utvrđen. Prema podacima Centra za istraživanje ratnih zločina RS-a, tom prilikom su poginula 54 vojnika, dok su 44 ranjena.

S druge strane, podaci Fondacije Istina, pravda, pomirenje, kazuju da su poginula tri pripadnika Stanice javne bezbjednosti Tuzla i 33 vojnika iz kolone.

Značajnu ulogu u trenucima koji su uslijedili nakon ove bitke imao je i tadašnji Medicinski centar koji je djelovao uz Univerzitetsko-klinički centar u Tuzli. Medicinsko osoblje ulagalo je nadljudske napore kako bi se pomoglo unesrećenima.

Direktor tadašnjeg Medicinskog centra Hilmija Hadžiefendić prisjeća se da su radili 24 sata dnevno.

"Ovo je bila druga organizacija pored bolnice. Mi smo 15. maja desetkovani. Više od 100 ljekara i medicinskog osoblja nas je napustilo, ali moram pohvaliti grupu koja je ostala. Organizovali smo i formirali krizni štab, a građani Tuzle su nam zaista pomagali. Djelovali su kao jedno, a dovlačili su nam i zalihe lijekova koje su se nalazile u skloništima", prisjetio se Hadžiefendić.

Međunarodne potjernice

Kao što je i poznato, Srbija je zbog slučaja "Tuzlanska kolona" raspisala međunarodne potjernice za više osoba iz naše zemlje, a prvi je, na osnovu takve potjrnice, 2007. godine uhapšen bivši pripadnik policije BiH Ilija Jurišić koji je nakon višegodišnje pravne bitke prošle godine od Apelacionog suda u Beogradu pravosnažno oslobođen optužbe za ratni zločin.

Pored Jurišića, za napad na "Tuzlansku kolonu" Srbija je potjernice raspisala i za ratnim načelnikom Tuzle Selimom Bešlagićem te bivšim načelnikom stanice Javne bezbjednosti Tuzla Mešom Bajrićem. Oni od 2007. godine nikada nisu napustili našu zemlju.

Za razliku od ranijih godina, delegacija iz Republike Srpske i članovi porodica stradalih na Brčanskoj Malti danas neće doći na obilježavanje ovog dana.

Naime, kako je prije nekoliko dana izjavio ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Milenko Savanović, tako je odlučeno iz sigurnosnih razloga i činjenice da nije dozvoljeno postavljanje spomen-ploče stradalim na mjestu događaja u Tuzli.

Obilježavanje će biti upriličeno u Bijeljini, a predviđeno je polaganje vijenaca na Spomen-kosturnicu te obraćanje zvaničnika.

S druge strane, u čast na poginule i teško ranjene koji su dali svoje živote u odbrani Tuzle 15. maja 1992. godine, predstavnici Grada Tuzle, Vlade TK, boračkih, stranačkih i nevladinih organizacija danas će na spomeniku u ulici Armije BiH položiti cvijeće i odati počast.