Zaboravni "Mile"
61

Da osvježimo pamćenje Dodiku: Radmanović se od 2007. protivio izgradnji Pelješkog mosta

Ervin Mušinović
Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba
Narodna skupština RS-a sutra će se izjasniti o zahtjevu predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika da se pozove na zaštitu entitetskog interesa i time spriječi pokretanje spora s Hrvatskom zbog izgradnje Pelješkog mosta.
Na dnevnom redu pete posebne sjednice Narodne skupštine RS-a sutra će se naći Prijedlog odluke o potvrđivanju izjave Milorada Dodika po kojoj je zaključak o prihvatanju zvaničnog stava BiH u vezi sa nastavkom izgradnje mosta Komarna – Pelješac od Republike Hrvatske "veoma štetan po vitalne interese Republike Srpske".

Eventualno usvajanje ove odluke predstavljati će šamar SNSD-a i Milorada Dodika politici koju je u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine u dva mandata vodio Nebojša Radmanović, također funkcioner SNSD-a.

Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba

Naime, još 3. marta 2007. godine Predsjedništvo BiH u sastavu Nebojša Radmanović, Željko Komšić i Haris Silajdžić je na sjednici Međudržavnog vijeća za saradnju između BiH i Republike Hrvatske iznijelo zvanični stav u povodu izgradnje Pelješkog mosta.

Radmanović, Komšić i Silajdžić tada su jasno kazali da se BiH protiv izgradnji mosta sve do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dvije države.

Ovaj stav na sastanku s tadašnjim premijerom Republike Hrvatske Ivom Sanderom ponovio je još jedan funkcioner SNSD-a i to Nikola Špirić u ulozi predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Tu nije kraj protivljenju SNSD-ovih političara izgradnji Pelješkog mosta. Naime, Radmanović je u aprilu 2009. godine, u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, pisao tadašnjem predsjedniku i premijeru Hrvatske jasno ponavljajući stav da se BiH protivi izgradnji Pelješkog mosta.

"Predsjedništvo BiH smatra da planiranu gradnju mosta Kopno – Pelješac od Republike Hrvatske treba riješiti na način koji će prvo razgraničiti teritorijalna mora BiH i Republike Hrvatske, kako bi se utvrdilo da li planirani most prelazi teritorijalno more BiH te koji će na kraju osigurati pravo BiH na nesmetan pristup između svog teritorijalnog mora i otvorenog mora", napisao je Radmanović.

Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba

Dakle, od 2007. godine pa sve do 2019. godine, punih 12 godina, protivljenje izgradnji Pelješkog mosta nije predstavljalo "štetu po vitalni interes Republike Srpske". Promjena stava svakako se može tumačiti i kao izvjesno dodvoravanje predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću koji je u proteklom mandatu otvoreno radio u interesu Republike Hrvatske kada je riječ o izgradnji Pelješkog mosta.

Od 2007. do 2019. godine politički odnosi Dodika i Čovića uveliko su napredovali što se posebno vidi prema usklađenim politikama SNSD-a i HDZ-a BiH. Čović je u prošlom mandatu, kada SNSD nije bio dio vladajuće većine na nivou BiH, tvrdio kako njegov HDZ brani interese RS-a u institucijama BiH.

Dodik je svoj postupak pokušao opravdati time da usvajanje zaključka ne predstavlja doprinos razvijanju dobrosusjedskih odnosa te da nanosi štetu kako BiH tako i njenim entitetima jer je Hrvatska članica Evropske unije.

Ovakve tvrdnje nemaju uporište posebno ukoliko se uzme u obzir da je u martu ove godine ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a Srebrenka Golić (SNSD) otvoreno zaprijetila kako će RS odlagati radioaktivni otpad u blizini Dubrovnika ukoliko zvanični Zagreb ne odustane od ideje odlaganja nuklearnog otpada u blizni granice sa BiH, odnosno u blizini Bosanskog Novog.

Kada bi se Dodikovo opravdanje o dobrosusjedskim odnosima i članstvu Hrvatske u EU primijenilo i u slučaju odlaganja radioaktivnog otpada onda bi vlast u RS-u trebala dozvoliti susjednoj Hrvatskoj odlaganje otpada u blizini bh. granice jer je "pobogu" Hrvatska članica EU i jer Vlada RS-a želi razvijati dobrosusjedske odnose.

Kada je riječ o članstvu Hrvatske u Evropskoj uniji i utjecaju Zagreba na evropske integracije BiH važno je istaći da će Milorad Dodik svoju opredijeljenost tome da naša zemlja što prije uđe u EU najbolje demonstrirati ispunjavanjem 14 preporuka koje je bh. vlastima dala Evropska komisija u Mišljenju o zahtjevu za članstvo BiH u EU.

Samo neke od tih preporuka su uvođenje klauzule koja bi državi nakon pristupanja omogućila privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti s ciljem sprečavanja kršenja pravne stečevine EU i ukidanje prava veta.