Da li je vlast u Sarajevu "pretjerala" s imovinskim kartonima funkcionera i njihovih srodnika
Vrhovna sudska instanca Federacije BiH u svom mišljenju navela je da se ne može očitovati o tome da li su spomenute odredbe Zakona o provjeri imovine funkcionera u Kantonu Sarajevo u saglasnosti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH i Zakonom o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini, jer se radi o zakonima koje je donijela Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, a ne nadležni organi u Federaciji Bosne i Hercegovine.
"Međutim, Ustavni sud Federacije BiH smatra da osporeni zakon mora biti u saglasnosti s propisima koje je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine", piše u mišljenju Ustavnog suda Federacije BiH.
Ovim povodom razgovarali smo s direktorom Agencije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine Petrom Kovačevićem koji nam je rekao da se članom 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama koji određuje poštivanje privatnog i porodičnog života, doma i prepiske, naglašava značaj vladavine zakona u demokratskom društvu, a posebno sprečavanje proizvoljnog miješanja u prava iz Konvencije.
Svaka obrada ličnih podataka je ograničenje privatnosti, a da bi bila zakonita prema članu 8. stav 2. Konvencije moraju kumulativno biti ispunjena tri uslova: 1) da je propisana zakonom - 2) da se vrši u jednom od legitimnih ciljeva – 3) da je neophodna u demokratskom društvu.
"U konkretnom slučaju, samim usvajanjem Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo ispunjen je prvi uslov. Nesporan je i legitimni cilj – sprečavanje sukoba interesa. Dolazimo do trećeg uslova da li je konkretno zadiranje u privatnost, kako je propisano određenim zakonom, neophodno u demokratskom društvu i čemu dužnu pažnju mora posvetiti zakondavac. Imajući u vidu stanje u Bosni i Hercegovini, kada je riječ o transparetnosti, sprečavanju sukoba interesa, a posebno korupciji, mišljenja smo da neophodnost zadiranja u privatnost u našim uslovima treba posmatrati šire u odnosu na države s razvijenijim demokratskim kapacitetom", rekao je Kovačević.
Kako kaže, imajući u vidu činjenicu da je predmetni Zakon stupio na snagu, ospravanje određenih rješenja u istom može biti samo predmet kroz ocjenu ustavnosti. Ističe da se "proporcionalnost" u kontekstu analize neophodnosti u demokratskom društvu javlja kao test u kojem se ispituje da li je "restriktivna mjera srazmjerna legitimnom cilju kojem se teži", da li postoji "goruća socijalna potreba" za takvom restrikcijom te da li su razlozi koji su dati "relevantni i dovoljni".
"Dobar primjer rješavanja ovog pitanja je u Republici Hrvatskoj gdje je zakonom prepoznata politička elita, dakle oni koji raspolažu najvećom političkom moći. Kantonalnim zakonom nosiocima javnih funkcija smatraju se i savjetnici, osim izabranih dužnosnika i nosilaca izvršnih funkcija. Prema tome, savjetnici su u istoj obavezi kao i drugi", kazao je Kovačević.
Tragom ove izjave kontaktirali smo i Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa u Republici Hrvatskoj, a koja je zadužena za sprovođenje Zakona o sprečavanju sukoba interesa u Republici Hrvatskoj. Inače, Zakonom o sprečavanju sukoba interesa RH, između ostalog, utvrđeno je sprečavanje sukoba interesa između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti, utvrđeni su obveznici postupanja prema odredbama zakona, obveze dužnosnika o podnošenju izvještaja o imovinskom stanju, a uređen je i postupak provjere podataka iz podnesenih izvještaja o imovinskom stanju dužnosnika.
Glasnogovornica Komisije za odlučivanje o sukobu interesa RH Martina Jurišić kazala nam je kako se Zakon o zaštiti ličnih podataka ne primjenjuje na dužnosnike u Hrvatskoj, ali da su uprkos tome lični podaci zaštićeni i ne objavljuju se podaci o imenima djece, datumi rođenja, adrese, osobni identifikacijski broj (OIB), kao ni katastarske čestice.
"Dakle, mi sve podatke potrebne za provođenje postupka imamo, ali ih ne objavljujemo javno", rekla je Jurišić.
S obzirom na to da su vlasti u KS javno objavile i podatke o imovini koju posjeduju djeca izabranih funkcionera, Jurišić smo pitali kakva je praksa u Hrvatskoj kada je riječ o imovini srodnika.
"Nama su dužnosnici obavezni samo prijaviti podatke o imovini bračnog druga i maloljetne djece. Mi te podatke objavljujemo, ali ne objavljujemo imena djece i bračnih drugova, kao ni ostale lične podatke. Same podatke o imovini objavljujemo, naprimjer vidjet će se da je dužnosnik oženjen, gdje njegova supruga radi, koliku plaću prima, ali se neće vidjeti njeno ime, OIB, kada je rođena i slično. Da preciziram, neće se vidjeti njeni lični podaci već samo podaci o imovini", kazala je Jurišić.
Što se tiče djece, ona je istakla da se u imovinskoj kartici samo vidi da li dužnosnik ima ili nema djecu te da se čak ne navodi ni koliko ima djece, ukoliko ih ima.
"U imovinskoj kartici vidjet će se koju imovinu ima dijete dužnosnika poput naprimjer štednje koju mu dužnosnik uplaćuje", rekla je Jurišić.
Komisije za odlučivanje o sukobu interesa RH javno objavljuju podatke o kreditima dužnosnika. Jurišić ističe da u imovinu ulaze i krediti te da dužnosnici Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa RH dostavljaju podatke o svojim kreditima i kreditima supružnika, dok za djecu to nije moguće učiniti s obzirom na to da se prijavljuje imovina samo djece mlađe od 18 godina.
Vlada Kantona Sarajevo u registru je javno objavila i imovinu direktora osnovnih i srednjih škola u Kantonu Sarajevo. Jurišić ističe kako to Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa RH ne čini te da Hrvatska ima zakon koji jasno definiše ko su dužnosnici i ko ima obavezu podnošenja imovinskih kartona.
"Za sada mi nemamo tu tendenciju. Direktori osnovnih i srednjih škola nisu dužnosnici i ne podnose nam imovinske kartice", zaključila je Jurišić.
