Kriza vlasti
0

Da li će zbog Rezolucije o genocidu u Srebrenici pasti Vlada Crne Gore

S. M.
Skupština Crne Gore
Skupština Crne Gore
Nakon što je Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i smijenila ministra pravde Vladimira Leposavića postavlja se pitanje da li će Vlada Crne Gore preživjeti očito razilaženje unutar vladajuće većine.
Za smjenu bivšeg ministra Leposavića glasalo je 42 zastupnika, dok je za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici konsenzus bio puno širi te je 55 zastupnika dalo svoju podršku. Još od formiranja Vlade Crne Gore u decembru 2020. godine nije se desilo da unutar vladajuće većine dođe do razilaženja prilikom glasanja te bi, sudeći po prijetnjama predstavnika Demokratskog fronta, vlada mogla pasti.

Prijedlog rezolucije je dijelom upućen u skupštinsku proceduru da izazove raskol unutar vladajuće većine, što je neupitno postignuto.

Osim opozicionih partija, Bošnjačke stranke, Demokratske partije scojalista, Socijaldemokrata i Socijaldemokratske partije, smjenu ministra podržao je i Građanski pokret URA, dok su rezoluciju, osim nabrojanih, dodatno podržale Demokrate Alekse Bečića.

"Osjećam izvjesnu dozu sramote iako sam glasao protiv te rezolucije. Želim da se izvinim cijeloj Srbiji i srpskom narodu zbog onoga što se desilo u parlamentu, jer to nije većinska Crna Gora", rekao je Milan Knežević, član Demokratske fronte.

Predsjednik Demokratske fronte Mandić je kazao da će njegova stranka bojkotovati parlament dok ne dođe do formiranja nove vlade ili, ako premijer Zdravko Krivokapić odbije rekonstrukciju, spremni su ići na vanredne parlamentarne izbore.

Demokratski front već mjesecima prijeti povlaćenjem podrške Vladi, jer nisu zadovoljni pozicijama koje su dobili te svakodevno pokušavaju primorati Krivokapića da napravi rekonstrukciju. Vlada je formalno sastavljena od nestranačkih ličnosti, tako da su utjecajni predstavnici DF-a ostali kratkih rukava.

Nekoliko dana prije jučerašnje sjednice optužili su premijera za izdaju jer je odbio potpisati Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Demokratska fronta uživa direktnu podršku vlasti Srbije te često srpski tabolidi aktivno učestvuju u održavanju stalnog pritiska na Krivokapića.

Slične poruke, prijetnje i uslovljavanja mogu se očekivati i u narednom periodu, međutim, nekoliko je faktora koji će vjerovatno primorati DF da ne povlači ishitrene poteze.

Na izborima u Nikšiću i Herceg Novom Demokrate su rasle više nego DF te bi u tom smislu upuštanje u nove izbore bilo izuzetno rizično. Također, novi izbori nosili bi rizik povratka DPS-a u vlast, što, bez obzira na svu tešku retoriku, DF ne želi dozvolit, niti bi im glasači to oprostili.

Tokom jučerašnje sjednice, između ostalog, glasalo se i o budžetu, gdje je vladajuća većina jednoglasno dala podršku prijedlogu sa 42 glasa "za". Time je DF pokazao da nije spreman materijalizirati svoje prijetnje, jer da jeste, to bi uradili tokom jučerašnje sjednice. Nesumnjivo, ucjene i prijetnje obaranjem Vlade će se nastaviti, međutim, URA, Demokrate i Krivokapić su dokazali da nemaju strah od novih izbora.