Ko koga favorizira
0

Da li će izmjene i dopune Zakona o notarima u FBiH najviše platiti građani

B. R.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine danas razmatra Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima. Pojedini smatraju da se ovim prijedlogom favoriziraju notari, a najviše na štetu građana.

Takvog mišljenja je i član Upravnog odbora Advokatske komore FBiH Bekir Gavrankapetanović. U razgovoru za Klix.ba je obrazložio zašto su predložene izmjene i dopune ovog zakona.

Ustavni sud FBiH je 2015. i 2019. godine donio dvije presude kojima je utvrđeno da su pojedine odredbe Zakona o notarima u suprotnosti s nekim drugim zakonima. I upravo te presude su razlog za donošenje izmjena, a Gavrankapetanović objašnjava zašto je sud donio takvu odluku.

"Osnova je da je Ustavni sud utvrdio da su neustavne odredbe Člana 73. ranijeg Zakona o notarima, jer favoriziraju notarsku djelatnost i formiraju monopolski položaj notara. To znači da morate imati ugovor sklopljen kod notara za npr. prometovanje nekretninama", naglasio je.

Ocijenio je da nadležni pet-šest godina od presude nisu radili ništa po ovom pitanju te je podsjetio da je neprovođenje odluka Ustavnog suda krivično djelo.

Šta podrazumijevaju izmjene i dopune zakona

Zatim je obrazložio šta je predloženo izmjenama i dopunama. Naime, kako je kazao, umjesto obaveznih notarskih ugovora se predlaže obavezna solemnizacija, koja je prema njegovom mišljenju neprihvatljiva.

Solemnizacija bi značila zaključivanje ugovora o npr. kupoporodaji stana između dvije fizičke osobe nakon kojeg oni odlaze kod notara da im pročita i objasni šta su potpisali, a zatim i potvrdi. Gavrankapetanović smatra da notar to treba samo ovjeriti, a da bi sud trebao kontrolisati ispravnost i zakonitost ugovora. Poručio je da se time ograničava poslovna sposobnost svih građana.

Da li se država miješa u privatno-pravne poslove građana

Naglasio je da se država ovim miješa u privatno-pravne odnose građana, a da to nema pravo.

"Osnovni princip svakog pravnog i zakonodavnog sistema je sloboda ugovaranja. To je regulirano Zakonom o obligacionim odnosima. Kompletna privreda počiva na tome. Ovdje su smislili da to počiva na notarima", kazao je.

Istakao je da bi se to moglo desiti usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o notarima, jer bi ugovori između građana bili ništavni ako se ne solemniziraju kod notara.

Shodno prethodno spomenutom, Gavrankapetanović je zaključio da se predloženim izmjenama i dopunama ne poštuje presuda Ustavnog suda FBiH.

"Notari se favoriziraju"

Napomenuo je da je vlast prepustila notarima da vode ostavinske postupke. Prema njemu dostupnim podacima, notari su obradili skoro 40.000 ostavinskih postupaka s prosječnom cijenom između 300 i 350 KM. Podsjetio je da su to prije radili sudovi te da su oni samo naplaćivali sudske takse. Ukazao je na to da taksa nije naplaćivana na prvi nasljedni red.

Za njega je i ovo pokazatelj da se favoriziraju notari.

"Dakle, za 40.000 predmeta to vam je 14 miliona KM. Pa sad vidite ko se favorizira. To je učinjeno zato što država neće da vodi ostavinske postupke, nego je to prebacila na notare", kazao je.

"Građani će najviše platiti"

Gavrankapetanović je ukazao na to da će eventualne izmjene i dopune Zakona o notarima najviše platiti građani. Također, na javnoj raspravi sun se ovim izmjenama i dopunama protivile druge institucije i kompanije.

Smatra da građanima treba biti prepuštena odluka o tome da li je potrebno da se obrate notarima ako smatraju da im je potrebno dodatno osiguranje.

Prema njegovim riječima, zakonom iz 1989. je bilo moguće ovjeravati ugovore u općini. To ga navodi na zaključak da se sada pravi korak unazad.

"Nije riječ o sukobu između Advokatske i Notarske komore"

Prema njegovim riječima, ovdje se ne radi o sukobu između Advokatske komore i Notarske komore. Naveo je stav Advokatske komore, za koju je naveo da mora imati konkurenciju.

"Advokatska komora smatra da svako ima jednako pravo na zaključivanje ugovora, a gdje i kod koga će zaključivati, to je volja građanina. Država je notarima dala 20.000 klijenata, jer jedan notar ide na 20.000 građana. U cijeloj FBiH imate stotinjak notara, a advokata imate skoro 1.500. Prema tome, dajte im konkurenciju", potcrtao je Gavrankapetanović.

Tvrdi da se skoro nigdje ovako ne postupa. Pita se zašto se ovako radi te sumnja da su posrijedi lobi i korupcija.

"Nije korupcija samo podmićivanje novcem. Korupcija je favoriziranje iz nekog razloga. Ne možete se oteti utisku da je riječ o korupciji. Imam osnova da tako mislim", izjavio je.

Povučene ranije predložene izmjene i dopune

Podsjetio je da su, kako je rekao, prije dvije godine predložene izmjene i dopune Zakona o notarima, a koje su onda povučene iz parlamentarne procedure.

"Usvojene su u Zastupničkom domu, da bi u Domu naroda bilo rečeno da se ne mogu razmatrati u hitnoj proceduri te da moraju u javnu raspravu. Onda je premijer FBiH Fadil Novalić, bar tako tvrdi Federalno ministarstvo pravde, povukao zakon", potcrtao je Gavrankapetanović i poručio da je povlačenje iz procedure bilo nezakonito.

Okarakterisao je to nezakonitim jer, kako je naveo, prema Poslovniku Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, neki zakon se može povući samo prije rasprave, a ne nakon rasprave u domu.

"Ali, izgleda da se niko ne obazire na to. Čini se da vlast može raditi i ovako i onako. Vidimo šta nam se zbog toga dešava. Gdje god se okrenete, sve je naopako", dodaje.

Također je podsjetio da je ocjenu ustavnosti pokrenula bivša potpredsjednica FBiH Spomenka Mičić, a da je taj proces nastavio voditi novi potpredsjednik Milan Dunović.

Kako je kazao Gavrankapetanović, zastupao je Advokatsku komoru pred Ustavnim sudom i tada su se notari u zvaničnom dopisu pohvalili sa 1.100.000 obrada za građane. Pretpostavlja se da je to koštalo skoro pola milijarde KM, jer obrada u prosjeku košta 500 KM.