{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


CSS: Napad kao Jašarevićev mogao se dogoditi bilo gdje

F
8.11.2011. u 13:10
0
13
CSS: Napad kao Jašarevićev mogao se dogoditi bilo gdje
0
CSS: Napad kao Jašarevićev mogao se dogoditi bilo gdje
Foto: Arhiv/Sarajevo-x.com
"Sigurnosna situacija u BiH, deset dana nakon terorističkog napada Mevlida Jašarevića na Ambasadu Sjedinjenih Država u BiH, nije ni gora ni bolja nego što je bila prije napada, niti je gora nego u zemljama regiona", izjavio je danas u razgovoru za Fenu projekt direktor i sigurnosni analitičar Centra za sigurnosne studije BiH (CSS) Armin Kržalić.
Kržalić naglašava da se radi o slučaju koji se može dogoditi i u najrazvijenijim zemljama svijeta, s najboljim sigurnosnim sistemima.

"Terorističke napade je jako teško predvidjeti, posebno ako se uzme u obzir da se malo ili nikako radilo na prevenciji", kaže Kržalić.

Naime, upozorio je, u slučaju Jašarevićevog napada mogu se prepoznati dva faktora gdje su sigurnosne službe mogle djelovati preventivno.

Po njegovim riječima, Granična policija BiH je mogla zabraniti ulazak u zemlju osobe koja se smatra potencijalnom sigurnosnom prijetnjom.

"Osim toga, sigurnosne službe su mogle pratiti finansijske tokove grupa i pojedinaca koji se smatraju sigurnosnom prijetnjom", naglasio je Kržalić.

Pritom je naveo slučaj akcije snaga sigurnosti u Maoči, kada je nađena određena količina novca. On naglašava da je trebalo istražiti kako su pojedinci i grupe došli do tog novca da bi se ustanovilo ko ih finansira i ko stoji iza njih.

U preventivnom djelovanju svoju ulogu imaju i vjerske zajednice kako bi spriječile nezadovoljne pojedince da pristupaju raznim sektama.

U tom kontekstu Kržalić kao vid preventivnog djelovanja ističe posljednje istupe reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića u hutbi prošlog petka i bajramskoj poruci, koje su bile u funkciji odvraćanja mladih da ne idu pogrešnim putem iskrivljavanja vjere i da nasilje ne može doprinijeti rješavanju bilo kakvog problema.

Od pojave pripadnika radikalnih vjerskih ideologija u BiH još od 1993. godine sumnju je izazivalo da su se praktično slobodno kretali još za vrijeme rata te da su njihova sjedišta bila u zapadnim zemljama, kao i da je među njima i danas veliki broj onih koji nisu državljani BiH.

Kržalić potvrđuje da je od 1993. godine zabilježeno ubacivanje raznih radikala u redove Armije BiH, pa čak i u političke elite, a sve s ciljem da bace ljagu na borbu Armije BiH i da Armiju BiH prikažu kao vjersku, islamističku.

Ti ljudi su promovirali određene vjerske sekte, a svoje aktivnosti su nastavili i nakon rata.

"I tu je opet došlo do problema, jer naše sigurnosne agencije nisu spriječile ulazak ovih ljudi i nisu nakon rata napravile analizu i očistile svoje redove od ovakvih pojedinaca", kazao je Kržalić.

Vrbovanje pojedinaca iz Sandžaka za ovakve grupe nije slučajno, tvrdi Kržalić, jer se radi o državljanima Srbije, koji se zbog posebnih veza između BiH i Srbije mogu lakše kretati, samo s ličnom kartom.

Također, Beč nije slučajno izabran kao evropsko sjedište ovih grupa, budući da je Austrija poznata kao zemlja s najvećom tolerancijom prema raznim vjerskim grupama, kazao je Feni projekt direktor Centra za sigurnosne studije Armin Kržalić.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: