|

CSS BiH: Polovina građana ne vjeruje policiji, palo povjerenje u inspektore, zdravstvo i parlament

CSS BiH: Polovina građana ne vjeruje policiji, palo povjerenje u inspektore, zdravstvo i parlament
55
Piše: Se. H.
14.9.2017. u 13:56
102
komentara
55

dijeljenja
1/10 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
2/10 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
3/10 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
4/10 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
5/10 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
6/10 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
7/10 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
8/10 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
9/10 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
10/10 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Centar za sigurnosne studije BiH je danas u Sarajevu predstavio rezultate istraživanja javnog mnijenja o stavovima građana o policiji s posebnim naglaskom na pitanja koliko građani vjeruju policiji, kako percipiraju muške a kako ženske policijske službenike te njihovo mišljenje o korupciji u policiji.
Istraživanje je rađeno u junu ove godine na uzorku od 1.000 ispitanika, a ispitivano je povjerenje javnosti u 12 institucija.

"Istraživanje jača saradnju između državnog i privatnog sektora, a u cilju povećanja povjerenja građana u sektor sigurnosti, jer veći stepen povjerenja u institucije sigurnosti jača altruizam, društvenu koheziju te doprinosi boljem i jačem sigurnosnom ambijentu", rekao je profesor Mirza Smajić.

Zabilježen je pad povjerenja od 10 posto u svih 12 institucija. Najveći pad zabilježen je kod nevladinih organizacija, 15 posto, u policiju 13 posto, zatim u institucije općina i grada, 12 posto. Mediji, zdravstvo i agencija za prevenciju i borbu protiv korupcije su zabilježili pad povjerenja od 10 posto, dok je parlament na četvrtom mjestu kad je u pitanju pad povjerenja u odnosu na prošlu godinu.

Naglašeno je da su razlozi pada povjerenja zastoj evropskog puta BiH i svakodnevni obračun ljudi iz sigurnosnih institucija, pravosuđa i drugih institucija zakonodavnih vlasti koje međusobnim medijskim prepucavanjima postaju generatori problema, a ne mehanizmi njihovog rješavanja.

U sva tri kruga pokazano je da građani najviše vjeruju institucijama obrazovanja te u policiju a najmanje parlamentu (70 posto) tržišnim institucijama, tužilaštvu (65 posto) i sudovima (64 posto).

Kako tek manje od jedne trećine ispitanika vjeruje policiji odnosno tužilaštvu i sudstvu, može se zaključiti da BiH ima slabe kapacitete kada je u pitanju obezbjeđenje, zaključeno je danas.

Gotovo polovina ispitanika nema povjerenja u policiju - 49,2 posto, što je povećanje ovog stava od 12 posto u odnosu na 2016. godinu. U FBiH je povjerenje u policiju smanjeno za 8 posto, u RS-u za 20 posto u odnosu na prošlu godinu.

Najviše nepovjerenja prema policiji, čak 77 posto izrazili su ispitanici Posavskog kantona i Kantona 10.

Bosansko-podrinjski kanton je od drugog kruga došao na nivo najsigurnijeg kantona i određene mjere koje je poduzeo menadžment policije su doprinijele tome da je ovaj kanton, zajedno sa Zeničko-dobojskim, kanton s najvećim povjerenjem građana u policiju.

Policiji najviše vjeruju stariji ljudi (preko 65 godina), a gledano kroz etničku prizmu policiji najviše vjeruju Bošnjaci, 51 posto, Hrvati 46 te Srbi 45 posto.

Kada je u pitanju različita percepcija policajki i policajaca, građani policajke percipiraju kao ljubazne, komunikativne i prijateljski raspoložene a policajce kao podložne korupciji, a kada je u pitanju hrabrost i profesionalnost, nije uočena razlika. Ispitanici su policajce opisali kao manje ljubazne, prijatne i komunikativne.

Najveća statistička razlika između policajaca i policajki uočena je kod opisa u vezi koruptivnog ponašanja. 12 posto ispitanika opisuje policajce kao osobe koje mogu biti lako korumpirane dok je kod policajki taj procent znatno manji - samo 2 posto.

Iako bi policija trebala djelovati kao servis građana, ispitanici smatraju da to nije slučaj, već da djeluju kao sredstvo za zaštitu interesa političkih partija. Zabrinjavajući je procent ispitanika koji vjeruju da politika ima utjecaj na rad policije. Također, ne čudi ni stav da se upošljavanje u policiji radi preko nemoralnog, nezakonskog načina, ne putem konkursa nego preko rodbinskih i drugih veza. Taj pokazatelj je stabilan u sva tri kruga od 2015. godine. Više od polovine ispitanika smatra da se zapošljavanje kandidata u policiju sprovodi na nepošten način.

Istraživanje je pokazalo povećanje zastupljenosti korupcije u gotovo svih 12 institucija. 74 posto građana smatra da su inspektorati najkorumpiranije institucije, zdravstvo i parlament su na drugom mjestu, a na trećem četiri institucije: policija, sudstvo, tužilaštvo i carina.

Zaključak istraživanja je da povjerenje javnosti u policiju nije dobro i najniže je u zadnje tri godine i naglašena je potreba da menadžment usmjeri energiju na pronalazak i eliminisanje faktora koji su doveli do pada povjerenja u trećem krugu.

Centar za sigurnosne studije je u januaru 2015. godine u partnerstvu s još šest organizacija civilnog društva iz regije formirao mrežu Point plus s ciljem da se doprinese povećanju povjerenja u policiju na zapadnom Balkanu promocijom odgovornog rada i jačanjem integriteta policije. Ovo je treće istraživanje ovog tipa i provedeno je u Albaniji, BiH, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji.
Prijavi grešku


Komentari (102)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...