{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Crnadak krije imena i prezimena "rekordnog broja Srba" koje je zaposlio u MVP BiH

20.4.2018. u 21:05
20
142
Crnadak krije imena i prezimena "rekordnog broja Srba" koje je zaposlio u MVP BiH
20
Crnadak krije imena i prezimena "rekordnog broja Srba" koje je zaposlio u MVP BiH
Igor Crnadak (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak odbio je javnosti predočiti imena državnih službenika koji su zaposleni u MVP-u za vrijeme njegovog mandata.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Zapošljavanje u MVP-u našlo se pod lupom javnosti nakon što se Crnadak otvoreno pohvalio kako je u državnu instituciju zaposlio najviše Srba ne objašnjavajući na koji način je mogao utjecati na deklarativno nezavisnu komisiju koja vrši prijem državnih službenika da zaposli "rekordan broj Srba".

O poremećajima u političkom sistemu BiH najbolje govore izjave ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnadka koji se otvoreno medijima pohvalio kako je uspio u svom mandatu zaposliti "najveći broj Srba" u državno ministarstvo.

Crnadak javnosti nije objasnio kako je uopće uspio određivati koje osobe će biti primljene na javnim konkursima koje raspisuje Agencija za državnu službu BiH, a koji bi trebali pružati jednake šanse svim kandidatima bez obzira na to da li su pripadnici srpskog, hrvatskog ili bošnjačkog konstitutivnog naroda ili pak iz reda Ostalih.

Ova izjava privukla je pažnju javnosti s obzirom na to da ministar, bar deklarativno, ni na koji način ne bi trebao utjecati na izbor državnih službenika koje bira "nezavisna" Komisija za izbor državnih službenika, a koju čini pet osoba – dvije iz institucije koja traži kandidata i tri s liste eksperata koju sastavlja Agencija za državnu službu BiH.

Nevladine organizacije ranije su pozvale pravosudne organe da istraže regularnost zapošljavanja u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, odnosno da utvrde da li je ministar direktno utjecao na to da se u Ministarstvo vanjskih poslova BiH primaju osobe isključivo srpske etničke pripadnosti, bliske ministru ili političkoj stranci čiji je član.

Već izvjesno vrijeme javnost spekuliše kako se sistem zapošljavanja putem javnih konkursa zloupotrebljava u Ministarstvu vanjskih poslova BiH te da su državni službenici zapošljavani po principu:

"Agencija za državnu službu BiH raspisuje konkurs. Po završetku konkursa na prvih peta mjesta nađu se imena i prezimena osoba srpske etničke pripadnosti, bliska ministru. Agencija za državnu službu BiH postavlja prvog s liste uspješnih. Nakon zaposlenja u Ministarstvu vanjskih poslova BiH postavljeni državni službenik biva premješten na rad u ambasadu. Potom se na isto radno mjesto povlači drugorangirana osoba sa spiska, a koja nakon zaposlenja, kao i prvorangirana osoba, biva prebačena u neku od bh. ambasada. Nakon toga se s liste povlači trećerangirana osoba koja također biva zaposlena u svojstvu državnog službenika i tako dalje."

Državni službenici žele ostati anonimni



Ovim povodom od ministra vanjskih poslova BiH tražili smo da nam dostavi koliki je broj Srba, Bošnjaka i Hrvata zaposleno u MVP od trenutka od kad je Crnadak preuzeo funkciju ministra te imena i prezimena svih primljenih službenika od kad je Crnadak preuzeo funkciju. Od MVP-a smo tražili i popis općina prebivališta zaposlenih državnih službenika.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH 12. marta 2018. godine dostavilo nam je rješenje u kojem navode kako je Crnadak stupio na dužnost 1. aprila 2015. godine i od dana stupanja na dužnost do dana dostavljanja odgovora u radni odnos na neodređeno vrijeme u MVP je primljeno 28 osoba, od čeka 21 državni službenik i sedam zaposlenika.

Ističu da su sva zaposlenja sprovedena uz potpunu primjenu Zakona o državnoj službi u institucijama BiH i Zakona o radu u institucijama BiH te da je rješenje o zasnivanju radnog odnosa za državne službenike donijela Agencija za državnu službu BiH, a za zaposlenike MVP.

"U navedeni radni odnos osoba koje su zasnovale radni odnos nije uračunato zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme za imenovane osobe na poziciji šefova DKP BiH, a to su ambasadori, šefovi stalnih misija i misija kao i generalni konzulu", rečeno nam je u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

Što se tiče nacionalne strukture, MVP je odgovorio samo da je ona "u skladu sa zaključkom Predsjedništva BiH o raspodjeli radnih mjesta prema nacionalnoj strukturi stanovništva u BiH".

"Ostali traženi podaci predstavljaju podatke ličnog karaktera koje u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH nismo u mogućnosti dostaviti", rečeno nam je iz MVP-a.

S obzirom na to da imena državnih službenika nemaju nikakve veze sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH, MVP-u smo 14. marta uputili žalbu na rješenje kojim nam je uskratio pristup informacijama od javnog značaja navodeći kako je Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH u više navrata isticala kako imena i prezimena državnih službenika ne smiju biti tretirana kao tajna informacija.

Odgovor na žalbu iz Ministarstva vanjskih poslova BiH dobili smo 20. aprila 2018. godine, a u kojem se navodi kako MVP ostaje u cijelosti kod navoda datih u ranijem aktu.

"Obavještavamo Vas da su zaposleni svojim izjavama izričito odbili davanje traženih podataka s obzirom na to da se radi o ličnim podacima", odgovoreno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH koje ponovo prebacuje lopticu na Agenciju za državnu službu BiH ističući da ADS vodi registar državnih službenika.

MVP BiH radi nezakonito



Ovim povodom kontaktirali smo direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Petra Kovačević s pitanjem da li se državne institucije mogu pozivati na Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH prilikom odbijanja dostavljanja imena i prezimena državnih službenika.

"To nije u granicama civilizacijske korektnosti. Ja ne mogu da vjerujem, uz dužno poštovanje, da neko može tako odgovoriti na zahtjev za pristup informacijama. Mi smo toliko puta rekli da imena i prezimena državnih službenika nemaju nikakve veze sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka", rekao je Kovačević.

On je istakao da je i Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH sva imena i prezimena državnih službenika objavila na zvaničnoj web stranici. Kako kaže, javnost ima pravo da zna ko radi u državnoj službi i kome se isplaćuju plaće iz budžeta.

"U BiH se ide iz krajnosti u krajnost. Ili se ne objavljuju podaci koji bi se trebali objavljivati ili se objavljuju podaci koji se ne bi smjeli objavljivati poput adrese, matičnog broja ili žiro računa", kazao je Kovačević.

Dodao je kako bi institucije trebale sprovoditi zakon, pa tako i Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, a i Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH te da ni zaštita ličnih podataka, a ni sloboda pristupu informacijama nisu ničije apsolutno pravo.

"Javnost treba imenom i prezimenom da zna koga plaća i ko radi u državnom aparatu", zaključio je Kovačević.


Warning: Invalid argument supplied for foreach() in /var/www/html/class/vijesti.php on line 597
Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: