Čomić: Htjeli su da BiH bude pokrajina Srbije, Tito je presudio da dobijemo državnost
Čomić smatra da se Tito odupro željama onih koji su činili sve da BiH bude pokrajina ili sandžak.
"Poslije bitke na Sutjesci i stvaranjem velike slobodne teritorije u Krajini stvorili su se uvjeti za AVNOJ, ali prije njega trebalo održati sastanke po republikama koje će biti u sastavu SFRJ. Bh. rukovodstvo je poslije Sutjeske zatajilo. Tito ih je pozvao i pitao 'Radite li šta na ZAVNOBiH-u?', a oni su se pokušali pravdati. Bila je radna grupa Centralnog komiteta Jugoslavije koja je bila protiv toga da BiH bude republika kao ostale. Htjeli su da bude autonomna pokrajina Srbije, a ni Hrvati nisu bili bez apetita", ispričao je Čomić.
Ističe kako je, pošto se nisu mogli dogovoriti, održan sastanak kod Tita i nakon četiri sata on je presjekao i rekao da je bh. narod dao najveći doprinos Narodnooslobodilačkoj borbi, da su sve ofanzive vođene na teritoriji BiH i da je naš narod dao sve što je imao. Zbog toga je, rekao je tada Tito, BiH zaslužila da bude republika kao i sve ostale i bude jedno.
"Ljudi u BiH ne znaju kolika je uloga Josipa Broza Tita. Zbog toga mi na obilježavanju ovih dana nemamo ljude iz Srbije jer je za njih AVNOJ oštetio Jugoslaviju. Mi imamo žestoko debelih razloga da ovaj dan obilježavamo", rekao je Čomić.
Ističe kako i danas dosta ljudi živi po principima antifašizma u kojima antifašista znači prije svega biti čovjek koji priznaje drugome sve što želi sebi, a to su prava ne samo garantovana zakonom nego i ona ljudska.
"Antifašista malo podsjeća na vjernika jer on vjeruje u svoje ideale, ispravnost svoje borbe i u ispravnost da čovjek živi kao čovjek. Koliko danas čovjek čovjek i u kojima uslovima to je druga priča. Imamo državu koja je država po ustavu, ali po političkom uređenju još uvijek imamo nacionalne stranke koje vode ukupnu politiku. Neko je izmislio termin 'konstitutivni narodi'. Prilikom obnavljanja državnosti 25.11.1943. godine nije bilo konstitutivnih naroda. Bili su narodi u BiH i rezolucija ZAVNOBiH-a kaže da je BiH zemlja Srba, Hrvata i muslimana i svih onih koji žive u njoj s jednakim pravom na svakoj njenoj stopi. Mi to i danas zagovaramo, slavimo i čuvamo", rekao je Čomić.
Ali taj stav ne odgovara svima. Ističe da nisu poželjni onima koji misle kako je ovo država u kojoj narod treba živjeti u tri tora pod nacionalnim predznakom, a ne zajedno i jednako na cijeloj teritoriji.
"Nismo mi u otvorenom sukobu s vlasti, posebno ne u Sarajevu. U drugim dijelovima BiH nažalost je drugačije. Nedavno je bila godišnjica republike Herceg-Bosna, ne čak ni zajednice već republike. U tom dijelu gdje se obilježilo ne postoji antifašizam i partizani. Porodicama učesnika NOR-a su smanjili penzije, a uvećali ustaškim porodicama, a govorimo o dijelu Federacije. Tamo ne smiju i neće da se sjećaju NOR-a. U RS-u ne možemo reći da nema sjećanja, samo su članovi Saveza boraca tamo vladini poslušnici", kazao je.
Podsjeća da je Vlada RS formirala Odbor koji je izradio program za obilježavanje značajnih događaja i ličnosti te da u njemu imaju određeni događaji i neke bitke, ali da nekih, iz njima razumljivih razloga nema.
"RS je ukinula ZAVNOBiH i ono što sa sobom nosi. Za njih nije BiH zemlja svih naroda koji su jednaki već skoro pola države je srpska zemlja. To je svijet prihvatio Dejtonskim sporazumom. Ne vrijedi ono što su ostavile vrijednosti ZAVNOBiH-a i datum koji još obilježavamo iako je Zakon o državnosti BiH još na snazi iz doba SFRJ dok god se ne donese novi", smatra Čomić.
Kaže kako je propaganda jedno veliko čudo, pa se i nakon ratnih godina kada je narod bio zaluđen, propaganda sada nastavila u smislu ponižavanja jezika kojim govorimo uvođenjem stranih izraza iz stranih jezika.
"To je sada moderno, Mladima se gadi svoj jezik i uzimaju strani, a to je jedan od načina brisanja sebe, naroda i svojih osnovnih kulturnih vrijednosti. Narod se da zavesti i zaluditi te oblikovati kao plastelin, ali to ne mora uvijek biti loše. Primjer je Njemačka za koju znamo šta je radila u Drugom svjetskom ratu, a onda je toliko godina nakon primila naše izbjeglice kao najrođenije. I ovdje je narod bio zaveden 1990-ih, ali pomalo dolazi tobe i vraćaju se ljudske vrijednosti. Siguran sam da kada bi politika popustila, narod bi se brzo dogovorio i ne bi prošlo puno vremena, a mi bi opet imali visoki procenat miješanih brakova kao i prije", rekao je Čomić.
Problem je, ističe, što se s mladima ne radi i ne govori im se istina o prethodnom ratu i onima ranije, te svjesno se radi na otuđivanju.
"Odemo u Mostar na obilježavanja, dočekaju nas s flašama, kamenicama i zapaljenim gumama, upravo mladi. Mržnja je strašna. Istupi političara u predizbornim kampanja su užas. Tu su i dvije škole pod jednim krovom već godinama i niko se ne buni. Političari će se držati toga svega dok god im to bude donosilo novac. Nije mi samo jasno zašto nema bunta. Jednostavno smo anemična masa, kao da smo navikli da budemo niko i ništa. Nikada revolucionarne promjene neće biti dok se mladi ne dignu i to učine, ali mladi nam odlaze", rekao je.
Uprkos svemu, vjeruje da će doći dan kada će svi građani BiH slaviti Dan državnosti svoje zemlje i biti prave patriote kao što su to antifašisti.
"Sve je podložno promjenama. Doći ćemo tobe, ali brže ukoliko steknemo uvjete da uđemo u EU jer tamo ćemo se morati prilagoditi njihovim zakonima i pravilima. To nam je jedini mogući izlaz iz ove situacije", zaključio je Čomić.
