Civilna zaštita Kantona Sarajevo o suši: Niko nam se nije obratio, plan predviđa štednju velikih potrošača vode

Brkanić i Medić, pomoćnik direktora za mjere zaštite i spašavanja, odgovorili su na pitanja Klix.ba u razgovoru u KUCZ-u. Na pitanje da li su o situaciji s vodom imali zvanične sastanke s kantonalnim preduzećem Vodovod i kanalizacija (ViK), resornim ministarstvom ili Vladom KS, Brkanić je odgovorio kratko.

"Nije nam se niko obratio, odmah da vam kažem", rekao je.

Vlada je, kako je naveo, razgovarala s onima kojima je vodosnabdijevanje osnovna djelatnost. Civilna zaštita od drugih institucija nije dobila nikakve zahtjeve, a obraćali su im se samo pojedini građani.

Redukcije nisu u nadležnosti civilne zaštite

Medić je naveo da su noćne redukcije dio redovnog režima rada javnih preduzeća.

"Ono što se radi u redovnom režimu rada javnih preduzeća, da li je to neka redukcija navečer, to nije vezano za nas", rekao je.

Među 14 mjera zaštite i spašavanja, dodao je, nema posebne mjere za vodosnabdijevanje. Ono se tretira u sklopu suše kao prirodne nepogode.

Brkanić je napomenuo da je osnovni zadatak Uprave zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. Godišnje imaju 3.500 intervencija, najviše zbog požara, a profesionalna vatrogasna jedinica ima 250 pripadnika.

U sistemu kantonalne civilne zaštite je i 13 kantonalnih i devet općinskih službi zaštite i spašavanja. Jedna od kantonalnih službi formirana je pri ViK-u, ali to se, naglasio je Brkanić, ne odnosi na cijelo preduzeće.

"To je samo određeni broj ljudi, formacija od 30 ljudi, koja je u slučaju potrebe podređena civilnoj zaštiti", rekao je.

KUCZ je toj ViK-ovoj formaciji nabavila četiri radne mašine, a za nju čeka i isporuku cisterne. Brkanić je kazao da time samo dopunjavaju opremu potrebnu za zaštitu i spašavanje. Civilna zaštita, kako je ukazao, ne oprema primarno ViK, "Rad", "Park", Sarajevo-šume, bolnice, Hitnu pomoć, Zavod za javno zdravstvo ni Crveni krst jer su oni pod svojim ministarstvima i imaju svoje prihode.

"Vodosnabdijevanje nije redovna djelatnost KUCZ. Svaka institucija radi svoju redovnu djelatnost, a kada se stvore preduslovi, mi se angažujemo", rekao je.

Medić je istakao da su ViK uvrstili među službe od značaja za zaštitu i spašavanje upravo zato što su predvidjeli da bi vodosnabdijevanje glavnog grada moglo postati problem. Ta služba je ipak namijenjena uglavnom za druge nesreće, npr. zemljotres, kada bi po uputama civilne zaštite pravila vještačke bazene s vodom i snabdijevala građane.

Civilna zaštita u redovnom režimu ne može naređivati javnim preduzećima.

"Ne možemo u redovnom režimu reći direktoru ViK-a: 'Odvuci vodu u bolnicu'. Redovna djelatnost je redovna djelatnost pravnog lica, u koju mi ne možemo ulaziti", rekao je.

Šta plan predviđa

Uprava ima Plan zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i Procjenu ugroženosti Kantona Sarajevo od prirodnih i drugih nesreća. Ove godine usvojen je i Program razvoja zaštite i spašavanja za period od 2026. do 2031. godine.

Medić je izjavio da su Planom u slučaju nestašice vode propisane preventivne mjere, koje provode nadležno ministarstvo, ViK i Vlada Kantona. Kao jedno od nadležnih ministarstava spomenuo je Ministarstvo privrede.

"Ovo nije plan zaštite i spašavanja civilne zaštite, nego svih struktura, od kantonalne vlade do svakog pojedinca. I tamo piše: kada je nedostatak vode, Vlada prvo radi na svim kvarovima gdje se gubi voda. Vlada traži alternativne izvore vode. Traže se firme koje u redovnom režimu u svojoj proizvodnji troše jako puno vode, a ne moraju toliko, da se to smanji", obrazložio je Medić.

Prema njegovim riječima, iste mjere, otklanjanje kvarova i traženje dodatnih količina vode, navedene su i u Programu razvoja, uz nosioce aktivnosti za svaku od njih. Civilna zaštita od preventivnih mjera sufinansira samo sanaciju klizišta i riječnih korita.

Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS je u odgovoru Klix.ba od 30. oktobra navelo da razmatranje i uvođenje mjera ograničenja potrošnje vode za autopraonice, bazene i pranje ulica "nije u nadležnosti ovog ministarstva".

Kada bi se proglasilo stanje nesreće

Proglašenje stanja prirodne ili druge nesreće, objasnio je Medić, pravna je odluka koju donosi Vlada kada vanredne okolnosti, bilo da je riječ o suši, zemljotresu ili poplavama, ne dozvoljavaju službama da obavljaju redovnu djelatnost.

Kanton to stanje ne može proglasiti samostalno. Prema Brkaniću, prvo ga moraju proglasiti najmanje dvije općine u KS, a nesreća mora ugrožavati živote, zdravlje i imovinu većeg broja ljudi.

"Općina daje prvi odgovor na nastalu situaciju. Zato mi jačamo općine", rekao je.

Medić se pozvao na član 175. zakona. Kada jedna općina proglasi stanje nesreće koje nadmašuje njene mogućnosti, Kanton joj pomaže. Kada ga proglase dvije općine, Kantonalni štab civilne zaštite automatski predlaže Vladi da proglasi stanje nesreće na nivou Kantona.

Prema Mediću, stanje nesreće zbog suše proglašava se kada prinos poljoprivrednih kultura padne za 30 posto u odnosu na prethodne dvije godine. To je propisano Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta, a pad prinosa mora utvrditi Federalni zavod. Vodosnabdijevanje je u Procjeni ugroženosti obrađeno kao jedan od segmenata suše, uz hidrološku i poljoprivrednu sušu.

"Ovdje treba imati na umu da nismo imali veći vremenski period u kojem nikako nije bilo vode", rekao je Medić.

Brkanić je kazao da je, pripremajući se za razgovor, provjerio da li je negdje bilo dužeg prekida vodosnabdijevanja.

"Nemamo informaciju da je to trajalo u kontinuitetu deset dana, da je zahvatilo područje dvije općine i da je pogodilo stotinu hiljada ljudi", rekao je.

Dodao je da i sam živi u Vogošći, gdje pojedina naselja godinama imaju problem s vodom. Na primjedbu da stanje u Vogošći nije redovno i da su prekidi svakodnevni, i danju i noću, potvrdio je da ih ima. Prema informacijama koje je prikupio, voda ipak dođe barem tokom dijela dana.

"Mogu razumjeti da nema vode. Kada nema vode tri-četiri sata, i ja sam nervozan. Ne bih ni ja bio zadovoljan da moram ići s kanisterom 100 metara da uzmem vode. No, nismo imali kontinuiran nestanak od 15 ili 10 dana", rekao je.

Od kako je on direktor, stanje prirodne nesreće u Kantonu Sarajevo proglašeno je jednom, 2021. godine, zbog poplava na Ilidži, u Hadžićima, Vogošći i Trnovu. Tada su, podsjetio je, naređivali ViK-u da izađe na teren s mehanizacijom, angažovali "Rad" i jednu privatnu građevinsku kompaniju, Zavod za javno zdravstvo pratio je ispravnost vode, a Crveni krst brinuo o smještaju i hrani za ugroženo stanovništvo.

Proglašenjem se aktiviraju i sredstva iz rezerve. Nakon poplava 2021. godine na ime odštetnih zahtjeva isplaćeno je blizu tri miliona KM, a ukupni troškovi akcija zaštite i spašavanja bili su tri i po do četiri miliona KM.

Kao primjer kako se stanje proglašava na nižem nivou Brkanić je naveo klizište Curine njive, gdje je stanje nesreće proglašeno samo za dvije mjesne zajednice. Na višem nivou slično je bilo nakon katastrofe u Jablanici. Stanje su proglasila dva kantona, Hercegovačko-neretvanski i Srednjobosanski, pa ga je po automatizmu proglasio i entitetski štab, a KUCZ Sarajevo tada je poslao 50 ljudi i 15 radnih mašina.

Kada štab preuzme

Kada se stanje nesreće proglasi, sve akcije preuzima KUCZ. Njegov načelnik je direktor Uprave, a komandant ministar komunalne privrede.

"Onda nema ni Vlade, nema ni načelnika općine, nema nikoga, nego štab upravlja svim akcijama zaštite i spašavanja. Tada ne moramo upotrijebiti samo ViK-ova sredstva, nego možemo mobilisati i pravna i fizička lica da daju svoja sredstva", rekao je Medić.

Kantonalni štab tada naređuje i općinskim štabovima, pa može angažovati i ljude i opremu iz općina koje nisu pogođene.

Ministarstvo komunalne privrede je u odgovoru Klix.ba navelo da krizni plan vodosnabdijevanja, cisterne i redoslijed isključivanja potrošača nisu u njegovoj nadležnosti.

Na pitanje šta bi civilna zaštita konkretno radila u slučaju proglašenja stanja nesreće zbog suše, Brkanić je odgovorio da bi dopremala vodu.

"Ništa drugo ne bismo radili nego dopremali vodu putem cisterni. Rekli bismo: iz Ilijaša, Vogošće, Hadžića i Trnova dovezite cisterne npr. u Stari Grad, jer imamo problem, proglašeno je stanje prirodne nesreće", rekao je.

Bez proglašenog stanja prirodne nesreće, ponovio je, nemaju naredbodavnu ulogu. Slično su postupili kada je zbog velikog nestanka struje u regiji 2024. godine angažovan veliki broj cisterni, a bolnicama su dopremani agregati. Taj prekid je trajao nekoliko sati.

Osam cisterni po općinama

Uprava je dosad nabavila osam cisterni. Po jedna je u Ilidži, Hadžićima, Ilijašu, Vogošći, Trnovu, Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Alipašin Most i ViK-u, a osma, nabavljena na junskom tenderu, čeka isporuku i također ide ViK-u. Uprava je od 2022. za opremanje općinskih službi izdvojila 10 miliona KM, za radne mašine, cisterne, vozila za čišćenje kanalizacije i sanitetska vozila.

Općine tim cisternama već dovoze vodu u naselja koja je nemaju. Iz Starog Grada, kazao je Brkanić, cisterne su stalno išle u Jarčedole, a u Vogošći obilaze rubna naselja.

"To nije primarna obaveza civilne zaštite, ali pomogne se građanima na taj način", rekao je.

Svaka općina ima svoj problem s vodom, pa je Brkanić, prema Medićevim riječima, više puta pozivao općinske službe. Cisterne su im davali i kada nije bilo proglašeno stanje nesreće, na primjer kada je cijelo naselje bilo isključeno s vodovoda. Prošle zime su, podsjetio je Brkanić, nekoliko puta dopunjavali vodom i sistem grijanja u bolnici Jagomir nakon što je pukla cijev.

Kapaciteti su ograničeni, pa općine vodu dovoze po rasporedu, od jedne do druge mjesne zajednice. Brkanić je istakao primjer građanina koji ga je ljetos zamolio za vodu za stoku.

"Nazovem čovjeka, kaže: u programu je. Ne može svaki dan jedan čovjek dobijati vodu, nema toliko kapaciteta", rekao je.

Bolnice moraju imati svoj plan

Brkanić je naglasio da se preduzeća i ustanove od javnog značaja moraju same pripremiti za ovakve situacije. Bolnice, domovi zdravlja i druge ustanove, napomenuo je, po zakonu moraju imati planove zaštite i alternativne izvore vode i struje.

"Ne može građanin imati tank od 150 litara za sebe, ali mora bolnica, mora dom zdravlja", rekao je.

Kantonalna inspekcija je, prema njegovim riječima, odgovornim osobama u preduzećima, općinama i javnim ustanovama koje nemaju takve planove izdala niz prekršajnih naloga.

Medić smatra da se civilna zaštita shvata previše olako i da se od nje očekuje da uradi sve, iako su po zakonu svi građani, preduzeća i ustanove dio sistema zaštite i spašavanja. Civilna zaštita je segment koji se priprema, kako je zaključio, za nešto što će se desiti.