Agencija za vodno područje rijeke Save: Radna grupa za Crnu rijeku u Sarajevu nije se sastala nijednom

To je Agencija navela u odgovoru na pitanja Klix.ba od 6. novembra.

Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo se 18. februara 2025. godine obratilo Agenciji sa zahtjevom da imenuje predstavnika iz oblasti strateškog planiranja i upravljanja vodnim resursima. Radna grupa trebala je izraditi projektni zadatak za glavni projekat brane Crna rijeka i plan aktivnosti za uvođenje novih količina pitke vode u sarajevski vodovodni sistem.

Agencija je predstavnika imenovala 7. marta 2025. Od tada, kako tvrde, nisu dobili nikakve informacije o radu grupe, održanim sastancima ni planiranim aktivnostima.

"Prema raspoloživim informacijama i saznanjima Agencije, od imenovanja predstavnika do dana sačinjavanja ovog odgovora, nije održan nijedan sastanak predmetne radne grupe", naveli su.

Šta su Crna i Bijela rijeka

Akumulacije na Bijeloj i Crnoj rijeci predviđene su planskim dokumentima, a taj prostor je rezervisan za snabdijevanje Sarajeva pitkom vodom, navodi Općina Trnovo na svojoj stranici. Prema istom izvoru, akumulacija Crna rijeka imala bi ukupnu zapreminu oko 62,3 miliona kubnih metara i površinu od 224 hektara. Djelimično bi potopila vikend-naselja s oko 25 vikendica i dio ceste Sarajevo - Goražde.

U Prostornom planu Kantona Sarajevo, čije su izmjene usvojene 2017., Crna rijeka je predviđena kao višenamjenski vodoprivredni podsistem.

Trebala bi dugoročno zadovoljiti rastuće potrebe Kantona za vodom, regulisati vodni bilans rijeke Željeznice i osigurati ekološki prihvatljiv protok rijeke Bosne.

Prostornim planom je projekat ocijenjen kao tehnički zahtjevan i skup te je navedeno da projektovanje i gradnja mogu trajati do deset godina. Tim planom je gradnja predviđena do 2023. godine, a do tada je kao prelazno rješenje trebao poslužiti vodozahvat Konaci.

Akumulacija na Bijeloj rijeci projektovana je krajem 1980-ih godina radi dugoročnog vodosnabdijevanja Sarajeva, navela je zastupnica Mersiha Mehmedagić (NiP) u inicijativi Skupštini KS 2023. godine. Prostornim planom za Bijelu rijeku predviđena je samo rezervacija prostora za period nakon 2023., s prioritetom vodosnabdijevanja Općine Trnovo.

Nisu u Planu upravljanja vodama

Bijela i Crna rijeka obuhvaćene su Planom upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u Federaciji Bosne i Hercegovine za period od 2022. do 2027. godine, ali samo kao površinska vodna tijela u podslivu rijeke Bosne. Agencija je ukazala da to ne znači da su projekti akumulacija na njima uvršteni u Program mjera tog plana.

Agenciji, kako su naglasili, do sada nisu dostavljeni zahtjevi, inicijative ni dokumentacija na osnovu kojih bi se ti projekti mogli razmatrati i uključiti u Plan. Zato akumulacije na Bijeloj i Crnoj rijeci u Planu nisu konkretni projekti.

Za akumulaciju na Crnoj rijeci postoje ranije izrađene studije jer je projekat razmatran kao jedno od mogućih dugoročnih rješenja za vodosnabdijevanje Kantona Sarajevo. Agencija dodaje da to ne znači da je projekat realizovan ni da je završena cjelokupna projektna i investiciona dokumentacija.

Nosilac pripreme i realizacije projekta je, prema Agenciji, Kanton Sarajevo preko svojih nadležnih institucija, jer je izgradnja akumulacija za dugoročno vodosnabdijevanje utvrđena planskim i strateškim dokumentima Kantona. Pritom, kako su dodali, Kanton mora postupati u skladu sa zakonom utvrđenim nadležnostima drugih institucija u oblasti upravljanja vodama, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša.

Agencija, kao pravni nasljednik Javnog preduzeća za vodno područje slivova rijeke Save, zajedno s Kantonom Sarajevo je od 2000. do 2006. finansirala projektnu dokumentaciju, geološke i hidrogeološke istražne radove i ispitivanja za višenamjenski vodoprivredni podsistem Crna rijeka. Za to je izdvojeno ukupno 1,12 miliona KM.

"Navedeno učešće potvrđuje da je Agencija i u ranijem periodu prepoznavala značaj projekta Crna rijeka za dugoročno i pouzdano vodosnabdijevanje", naveli su i dodali da u okviru svojih nadležnosti ostaju na raspolaganju svim nadležnim institucijama radi zaštite vodnih resursa, održivog upravljanja vodama i realizacije projekata od značaja za dugoročno i sigurno vodosnabdijevanje.

Ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Mladen Pandurević rekao je početkom oktobra za N1 da je projekat Crna rijeka u nadležnosti Ministarstva privrede i da se, koliko on zna, s njim nije ni počelo.

Podzemna voda na Bačevu blizu najnižeg nivoa

Agencija prati nivo podzemnih voda u Sarajevskom polju na tri hidrološke stanice: Bačevo, SK-1 i SK-2. Stanje se, kako su ukazali, razlikuje od lokacije do lokacije.

Na stanici Bačevo, koja radi od maja 2016., posljednje mjerenje od 1. novembra 2026. pokazalo je nivo od 480,51 metar nadmorske visine. Prosječni nivo od januara do oktobra 2026. bio je 3,17 metara niži od prosjeka istog perioda od 2017. do 2025. godine.

Nivo je, prema Agenciji, izraženije rastao od 2020. do 2023., a zatim opadao, posebno 2024., 2025. i 2026. Sadašnje vrijednosti su blizu najnižih u deset godina mjerenja, ali nisu najniže. Najniži nivo, 479,97 metara, izmjeren je 9. septembra 2024. godine, a najviši, 494,37 metara, 10. decembra 2021.

Na stanicama SK-1 i SK-2, u Sarajevskom polju kod Hrasnice, koje rade od februara 2019., slika je drugačija. Posljednji podaci od 29. oktobra 2026. pokazuju 499,916 metara na SK-1 i 500,008 metara na SK-2. Prosječni nivo od januara do oktobra 2026. na SK-1 bio je 501,973 metra, što je 0,139 metara više od prosjeka prethodnih godina, a na SK-2 501,821 metar, odnosno 0,182 metra više.

Najniži nivoi na tim stanicama izmjereni su u decembru 2020.: 499,527 metara na SK-1 i 498,624 metra na SK-2. Najviši su izmjereni u decembru 2021.: 505,48 metara na SK-1 i 504,646 metara na SK-2. Posljednja mjerenja su iznad minimuma.

"Dok podaci sa stanice Bačevo ukazuju na značajno opadanje nivoa u posljednje tri godine, mjerenja na stanicama SK-1 i SK-2 pokazuju da su prosječni nivoi u 2026. godini neznatno iznad prosječnih godišnjih vrijednosti prethodnih godina", navela je Agencija.

Iz Agencije su upozorili i da ti podaci imaju ograničenja. Mjerenja počinju tek 2016., odnosno 2019. godine, pa se iz njih ne može direktno pratiti promjena nivoa od 2012., za šta bi trebalo koristiti ranije podatke i hidrogeološka istraživanja. Tri stanice su lokalna mjerenja i ne odražavaju u potpunosti stanje cijelog vodonosnika Sarajevskog polja.

Gradnja u zonama zaštite izvorišta

Na pitanje koliko je vodnih saglasnosti za gradnju u zonama sanitarne zaštite izvorišta Sarajevsko polje izdala od 2020., Agencija je odgovorila da vodne saglasnosti nisu odobrenja za građenje.

To su, kako su obrazložili, vodni akti za aktivnosti iz njihove nadležnosti, kao što su zahvatanje više od 10 litara vode u sekundi i ispuštanje tehnoloških otpadnih voda. Izdaju se uz pozitivno mišljenje nadležnih organa da je aktivnost usklađena s prostornim planovima, uključujući propise o zaštiti izvorišta, i samo ako je ta aktivnost dozvoljena u konkretnoj zoni sanitarne zaštite prema važećoj Odluci o zaštiti izvorišta.

Za urbanističke saglasnosti, odobrenja za građenje i odluke o zonama sanitarne zaštite, naglasili su iz Agencije, nadležni su drugi organi.

Gdje ide novac od vodnih naknada

Prema članovima 169. i 170. Zakona o vodama FBiH, vodne naknade dijele se ovako: 40 posto ide Agenciji za vodno područje, 45 posto budžetima kantona, a 15 posto Fondu za zaštitu okoliša FBiH.

Od 2023. do 30. septembra 2026. na području Kantona Sarajevo po tom osnovu ostvareno je ukupno oko 70,5 miliona KM.

U 2023. Agenciji je pripalo 6,8 miliona KM, budžetu Kantona 7,6 miliona KM, a Fondu 2,5 miliona KM. U 2024. Agenciji je pripalo 7,1 milion KM, budžetu Kantona osam miliona KM, a Fondu 2,6 miliona KM. U 2025. Agenciji je pripalo 7,9 miliona KM, budžetu Kantona 8,9 miliona KM, a Fondu 2,9 miliona KM.

Do 30. septembra 2026. Agenciji je pripalo 6,3 miliona KM, budžetu Kantona 7,1 milion KM, a Fondu 2,3 miliona KM.

Agencija svoj dio ulaže prema godišnjem i finansijskom planu, koje priprema u skladu s članovima 29. i 156. Zakona o vodama FBiH.

Najveći dio novca, navode, ide u preventivnu zaštitu od poplava, prvenstveno na vodotocima prve kategorije. Ulaganja na području Kantona Sarajevo prave na zahtjev kantonalnog ministarstva nadležnog za vode, općina, Grada Sarajeva i drugih zainteresovanih strana, u skladu s raspoloživim novcem i svojim prioritetima.