Ćilim kao dio bh. tradicije

"Želja nam je bila da se na licu mjesta uvjerimo u bogatstvo naše tradicije. Oduševljen sam ovim što vidim i mišljenja sam da bi se ovi proizvodi trebali prezentirati kao naša turistička atrakcija, jer je i to način da se pokaže bogata bosanskohercegovačka baština“, istakao je ministar Šarić.

Osnovna djelatnost tkaonice je revitalizacija starih tehnika tkanja, te proizvodnja upotrebnih predmeta za domaćinstvo. Najnoviji projekti na kojima rade su aplikacija bosanskih šara na heljdinim jastucima koji se realizira u saradnji sa Općinom Pale-Prača, te izrada taftovanih ćilima. Istaknuto je da je najveći problem budućnost ovog zanata.

"Malo je osoba koje mogu izrađivati ćilime koristeći se starim tradicionalnim tehnikama tkanja. Kod nas je zaposleno sedam žena, koje su naučile ovaj zanat od svojih nana i majki na selu, što danas više nije običaj, pa bi se moglo desiti da u dogledno vrijeme nećemo imati bosanskih ćilima“, pojasnila je vlasnica Amila Smajović.

Kako smo saznali, tkanje, odnosno slikanje vunom, svrstava nas u red najstarijih svjetskih civilizacija, a da bi se očuvao potrebno je organizovati edukativne radionice, koje bi omogućile sticanje znanja i vještina mlađim, zainteresiranim naraštajima.