{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Čelnik OHR-a: SNSD i HDZ su bili neodgovorni, hitno usvojiti izmjene Zakona o krivičnom postupku

13.7.2018. u 18:46
33
50
Čelnik OHR-a: SNSD i HDZ su bili neodgovorni, hitno usvojiti izmjene Zakona o krivičnom postupku
33
Čelnik OHR-a: SNSD i HDZ su bili neodgovorni, hitno usvojiti izmjene Zakona o krivičnom postupku
Foto: OHR
Prvi zamjenik visokog predstavnika BiH i američki diplomata Dennis Hearne u intervjuu za Klix.ba poručio je da se u Parlamentu BiH hitno moraju usvojiti izmjene Zakona o krivičnom postupku. Pri tome je otvoreno kritikovao ponašanje SNSD i HDZ-a BiH.
"Izrazili smo zabrinutost da bi ove dvije stranke mogle ozbiljno ugroziti borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala u BiH. Iako su bili svjesni da amandmani koje predlažu nisu u skladu s međunarodnim standardima, oni su ostali uporni.
U isto vrijeme, u Parlamentarnoj skupštini BiH su postavljali prepreke za usvajanje Zakona o krivičnom postupku koji bi bio u skladu s međunarodnim standardima i kojim bi se osigurala efikasnost sudskih i tužilačkih organa na državnom nivou. Takvo ponašanje je neodgovorno i neprihvatljivo te se može protumačiti samo kao korak ka onemogućavanju pravosudnih institucija da rade svoj posao", kazao je Hearne za Klix.ba.

On je naglasio da brojna istraživanja javnog mnijenja pokazuju da građani vide korupciju kao jedan od glavnih problema koji zemlju zadržavaju na putu ka napretku.

"Stoga je neprihvatljivo da neki očito ne misle da je korupcija ozbiljan problem ili ne žele da se on riješi na pravi način. Koliko je meni poznato, Zastupnički dom BiH odlučio je prije nekoliko dana da ranije usvojeni amandman na Zakon o krivičnom postupku koji je predložila SDA proslijedi Domu naroda BiH u hitnom postupku. O prijedlogu će se raspravljati na sljedećoj sjednici. Iako ne mogu predvidjeti ishod te sjednice, apelujem na delegate u Domu naroda da riješe ovo pitanje. Ukoliko ono ostane neriješeno, moglo bi imati ozbiljne posljedice za cijelu zemlju – i na unutrašnjem planu, ali i međunarodnom", rekao je Hearne.

Kako komentirate informaciju da će Republika Srpska i Srbija usaglasiti nastavne planove i programe za nacionalne predmete u osnovnim školama već od septembra. Odluka je izazavala mnogo reakcija. Može li RS sklopiti ovakav jedan sporazum?

Trenutno ne znamo pojedinosti najavljenog usklađivanja nastavnog plana i programa RS i Srbije, vidjeli smo samo napise u medijima. Zato ne mogu direktno komentirati. Međutim, mogu reći da, uz poštivanje ustavnih nadležnosti u ovoj oblasti, sve izmjene u nastavnom planu i program treba da uzmu u obzir specifične osobine BiH, kao i relevantne bh. zakone koji su na snazi.

OHR i šira međunarodna zajednica smatraju da je obrazovni sistem jedan od ključnih elemenata pomirenja, održivog mira i ekonomskog razvoja. Vlasti u BiH na svim nivoima treba da provedu obrazovnu reformu čiji je cilj unapređenje obrazovnih standarda, istovremeno uzimajući u obzir principe nepolitizacije, nediskriminacije, nesegregacije i inkluzivnosti.

Pregovori o implementaciji presude "Božo Ljubić" su u ćorsokaku, uprkos posredovanju predstavnika međunarodne zajednice. Kako vi gledate na ovu situaciju? Imamo s jedne strane pokušaje nekoliko stranaka da ovu situaciju riješe u Federalnom parlamentu te tvrdnje HDZ-a da je to neustavno. Ova stranka insistira na rješenju izbora i u Predsjedništvu BiH?

Prije svega, moram se zahvaliti svojim kolegama iz Evropske unije i Ambasade Sjedinjenih Američkih Država što su omogućili odvijanje dijaloga između političkih stranaka u cilju pronalaženja rješenja za promjene Izbornog zakona.

Nažalost, nedostajao je ključni sastojak: politička volja da se postigne kompromis. Javnost treba znati da posljedice nepostizanja dogovora mogu biti ozbiljne i dalekosežne te direktno utjecati na obične građane. Biti svjestan ovog rizika, a ipak ne biti spreman na kompromis je neodgovoran stav koji su zauzele stranke uključene u ovaj proces.

Ipak, još uvijek ima prostora za postizanje napretka koji bi omogućio neometano odvijanje ovogodišnjih Općih izbora i provedbu izbornih rezultata.

Gospodin Čović je javno izjavio da do izbora u Mostaru neće doći. Uslijedile su reakcije da se nikad nije ni željelo doći do rješenja. Vaš komentar?

Činjenica da stranke još nisu postigle dogovor o provedbi presude u slučaju Ljubić ne može biti izgovor za prolongiranje procesa pronalaženja rješenja za Mostar.

Posljednji put su građani Mostara – Hrvati, Bošnjaci, Srbi i Ostali – svoje lokalne predstavnike birali 2008. godine. No, čini se da su vodeći politički lideri koji mogu riješiti ovo pitanje spremni ležerno svojim biračima u Mostaru reći: "Žao nam je, ali morat ćete sačekati". Od ključnog je značaja da se u Mostaru konačno održe lokalni izbori i da Mostarci konačno dobiju mogućnost da imaju ista prava kao i građani u svim drugim dijelovima BiH.

Političke stranke moraju nastaviti dijalog – to je jedini put naprijed. Njihova je odgovornost da osiguraju provedbu odluke Ustavnog suda BiH iz 2010. godine. Ta obaveza ostaje.

Kako komentirate činjenicu da još uvijek nije provedena odluka Ustavnog suda o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH. Štaviše, ova situacija je dospjela u domen politizacije.

Teško je naći pitanje koje u Bosni i Hercegovini nije ispolitizirano. Međutim, i ovdje se primjenjuje isti princip kao i u slučaju svake druge odluke Ustavnog suda – odluka se treba provesti i odgovornost za njenu provedbu je na lokalnim institucijama.

Uprkos apelu iz OHR-a svjedoci smo veoma negativne retorike kako se bliže izbori. Posebno od predsjednika RS. Koji je vaš komentar?

Nažalost, u ovoj zemlji općenito ima i previše provokativne retorike koja nije od pomoći i to ne samo u predizbornom periodu.

Ohrabruje me što imam osjećaj da većina građana vidi namjeru političara da se koriste takvim izjavama kako bi osigurali podršku na izborima. Sve ankete koje sam imao prilike vidjeti pokazuju da su biračima pitanja poput ekonomije i borbe protiv korupcije dosta važnija od ciničnog potpirivanja etničkih tenzija i ratoborne i neodgovorne retorike nekih političara.

Građani očekuju i zaslužuju istinu i pozitivan odnos prema budućnosti. Činjenice su tu, bez obzira na to koliko puta ih neko pokušavao iskriviti ili negirati. Bosna i Hercegovina je jedinstvena, multietnička suverena država s dva entiteta i Brčko distriktom, u kojoj svi njeni građani – tri konstitutivna naroda i Ostali – mogu zajedno živjeti i raditi.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: