Bubrežni bolesnici pred proteste: Zašto se ne usvaja novi zakon o transplantaciji organa?
S dvadesetak transplantacija organa godišnje, Bosna i Hercegovina se i dalje nalazi na dnu liste evropskih zemalja, dok se u susjednoj Hrvatskoj godišnje izvrši blizu 400 transplantacija organa. Izmjenom postojeće zakonske regulative koja tretira ovu oblast, broj transplantacija trebao bi se znatno povećati, čime bi se i svima oboljelim izašlo ususret.
Novi zakon: Svi građani FBiH donori organa, ali...
Prema novom zakonu o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH, propisuje se da je dopušteno uzimati organe i tkiva od svih umrlih osoba u Federaciji BiH radi presađivanja u svrhu liječenja, pod uvjetom da se donator za života nije tome protivio u pisanom obliku.
Ovakvu verziju zakona iniciralo je, a Vlada FBiH prihvatila, Udruženje dijaliznih i transplantiranih bolesnika FBiH koje je željelo ukazati na određene nedostatke postojećeg zakona koji bitno ograničava mogućnost darivanja organa i njihova korištenja u svrhu transplantacije. Pored toga, novim propisima nastojala se skrenuti pažnja na posebno nepovoljan položaj dijaliznih pacijenata, teške uvjete u kojima se dijaliza odvija, na činjenicu da se broj ovih pacijenata stalno povećava te na finansijske aspekte dijalize.
"Ovaj zakon guramo više od tri godine, a njegovo donošenje prvobitno je iniciralo udruženje iz Zeničko-dobojskog kantona. Nakon što smo se 2014. godine organizirali u federalno udruženje, uputili smo Parlamentu i Vladi Federacije BiH zahtjev za izmjene i dopune postojećeg zakona. U suštini, mi smo samo prepisali zakon koji ima pola država u Evropi, a naslonili smo se i na zakon koji ima Republika Hrvatska. Upravo se ona nalazi među vodećim zemljama u svijetu kada je riječ o transplantaciji i darivanju organa, a u čemu im je zakon koji su usvojili dosta pomogao", kazao je u razgovoru za naš portal Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH.
Registar nedarivatelja
Prema njegovim riječima, radi se o samo jednoj izmjeni postojećeg zakona, odnosno članka 30, gdje se uvodi pojam "pretpostavljenog pristanka".
"Pretpostavljeni pristanak znači da smo svi mi potencijalni davatelji organa, ukoliko se drugačije ne izjasnimo. Dakle, izmjenama i dopunama zakona predviđen je 'registar nedarivatelja'. Ko god smatra da ovaj zakon nije dobar, a mi mislimo da jeste, imat će mogućnost da se registrira i istakne da ne želi darovati organe nakon svoje smrti. Ukoliko se utvrdi da se ta osoba nalazi u registru nedarivatelja, onda se uopće ne kontaktira porodica i prestaje svaka priča o eksplantaciji. U suprotnom, svi smo potencijalni darivatelji. Naravno, treba naglasiti da, ako se osoba nije izjasnila prije svoje smrti, kontaktira se porodica te osobe kako bi se dobila dozvola za eksplantaciju organa", pojašnjava Žuljević suštinu novog zakona.
On ističe da kad god su mediji pustili ovu temu u javnost - doživjeli su negativne komentare, u prvom redu zbog neinformiranosti građana šta zakon ustvari znači.
"Kada govorimo o zakonu s aspekta nas kao građana, treba istaći da je to zakon za male ljude, za vas, mene i ostale sugrađane, jer se nikad ne zna ko će od nas, ne daj Bože, danas ili sutra, biti u situaciji da mu je potreban organ za transplantaciju. Treba znati da je 20 puta veća mogućnost da će nam trebati neki od organa za transplantaciju, nego da ćemo sami biti darivatelji. Dakle, svi se stavljamo u poziciju davatelja i to je pogrešno razmišljanje. Moramo razmišljati iz ugla primatelja, ako ni zbog čega drugog, onda upravo zbog činjenice da su vam 20 puta veće šanse da ćete trebati neki organ, nego da ćete ga dati", ističe naš sagovornik.
Nezainteresiranost parlamentaraca
No, iako je Vlada Federacije BiH još u februaru 2016. godine utvrdila i u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku uputila Prijedlog novog zakona, na njegovo usvajanje se i dalje čeka. Prema Žuljevićevom mišljenju, više je razloga za to.
"Najveći razlog je nezainteresiranost parlamentaraca. Ako vam kažem da smo 8. maja imali generalnu javnu raspravu u parlamentu FBiH, gdje su bili pozvani svi parlamentarci, a na kojoj sam i ja učestvovao. Od njih 97, raspravi se odazvalo četiri ili pet. Ostalo su bili ljekari i predstavnici Ministarstva zdravstva FBiH. Taj podatak vam dovoljno govori koliko oni, zapravo, misle o nama pacijentima, bolesnim ljudima, tj. koliko im je stalo do zakona", govori Žuljević.
Upravo ih je inferiornost parlamentaraca natjerala da 28. maja održe sastanak Upravnog odbora Udruženja, na kojem su bili i svi predstavnici kantonalnih udruženja. Tu je donesena odluka o mirnim protestima.
"Protesti će se održati sutra, 21. juna, u 12:05 sati pred Parlamentom FBiH i to je nešto što najavljujemo već pola godine. Iznijet ćemo svoje zahtjeve u nekih 15 tačaka, gdje ćemo ostaviti određene rokove, i Parlamentu i Vladi, da nam ispune te uvjete. U protivnom, morat ćemo najaviti neke radikalnije poteze", napominje Žuljević.
36,5 miliona KM godišnje za dijalizu u FBiH
Pored toga, od skreće pažnju da se u pozadini nedonošenja zakona kriju i mnogo ozbiljnije stvari.
"Svake godine iz Fonda solidarnosti izdvaja se 36,5 miliona KM za dijalizu u Federaciji BiH i to za blizu 2.000 pacijenata koji se nalaze na dijalizi. To su ogromna sredstva oko kojih se vrte farmaceutski lobiji, ali i pojedini moćnici koji kontroliraju tendere i javne nabavke. To je još jedan ogroman razlog zbog kojeg se zakon ne donosi, zasigurno. Pa vi zamislite, zar se nije sramota bogatiti preko bolesnih ljudi? To je dno dna. Daj da transplantiramo organe tim ljudima, daj da ih vratimo u normalan život", ogorčeno govori Žuljević.
Napominje da je i on bubrežni bolesnik te da je bio na dijalizi, no da mu je izvršena transplantacija prije 10 godina.
"Sada radim, svaki dan sam na poslu. Pridonosim društvenoj zajednici i nisam nikom na teret, kao što sam bio dok sam bio na dijalizi", dodaje.
On otkriva i da finansiranje dijalize jednog pacijenta godišnje košta otprilike koliko i jedna transplantacija.
"Nermina Krivić iz Ključa je, naprimjer, 33 godine na dijalizi i ona je sama državi potrošila milion KM. Dakle, samo Nermina Krivić. A trenutno u Federaciji imate 2.000 ljudi na dijalizi. Radi se o ogromnim sredstvima Fonda solidarnosti koji uredno isplaćuje sredstva dijaliznim centrima i uredno isplaćuje nabavku svih potrebnih materijala za dijalizu. Zbog toga se tu i igraju velike igre, a upravo bi novi zakon bio benefit za sve, kako za pacijente, tako i za budžete u kojima bi se ostvarile uštede", kaže Žuljević, dodajući za kraj da novo zakonsko rješenje ne tretira samo bubrežne bolesnike, već i poboljšava položaj svih građana koji čekaju na transplantaciju jetre, srca, gušterače, pluća i ostalih organa.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
