Bošnjački institut digitalizacijom zaštitio orijentalne rukopise
Snimljena je u digitalnoj formi cijela kolekcija rukopisa - riječ je o 743 knjige, odnosno 1.125 djela, jer je često više djela objedinjeno u jednom kodeksu.
"To je zbirka orijentalnih rukopisa pisanih na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku arapskim pismom. Djela datiraju od 14. do kraja 19. stoljeća. Riječ je o veoma starim i rijetkim rukopisima, koje je tokom 40 godina prvenstveno sakupio osnivač Bošnjačkog instituta Adil Zulfikarpašić", ističe ona.
Od zanimljivih i vrijednih rukopisa Rizvanbegović posebno izdvaja jedan od unikata - genealogiju Muhameda a.s. prevedenu pod nazivom "Plemenita loza". Taj rukopis iz 17. stoljeća, tačnije iz 1621. godine, preveo je Enes Karić i jedan je od najvrjednijih rukopisa zbirke Bošnjačkog instituta, jer nije pronađen u drugim bibliotekama.
"Veoma je jedinstven po sadržaju i dizajnu, koji je fantastičan - rješenja su lijepa i originalna, svaka stranica ima drugačiji grafički prikaz. To su priče ispričane o pojedinim članovima porodice Muhameda a.s., te njegovim životinjama i oružju. Djelo je složeno na veoma inovativan i originalan način", pojašnjava ona.
Također, tu su i rukopisi vrijedni po kaligrafskoj ljepoti. Jedan od njih je izrazito vrijedan i značajan Kur'an s početka 19. stoljeća. Uradio ga je Muhamed Hilmi, koji je bio poznati dvorski kaligraf. Preživjela su tri takva njegova rukopisa, od kojih je jedan u posjedu Bošnjačkog instituta. Zatim, tu su rukopisi koji imaju jako lijepo ukrašene početne stranice s floralnim motivima i zlatnim listićima.
"Kolekcija orijentalnih rukopisa je naša najvrjednija kolekcija u biblioteci, kao i u ukupnom bh. kulturnom naslijeđu i rukopisnim zbirkama u BiH, posebno nakon što je cjelokupna rukopisna zbirka Orijentalnog instituta uništena u ratu, kao i mnoge privatne manjeg obima, te one po džamijama i medresama. Svi rukopisi su unikati jer su pisani rukom. Ali, imamo nekoliko pravih unikata s obzirom da te rukopise nismo pronašli po dostupnim katalozima u bilo kojoj drugoj biblioteci u svijetu", kaže Rizvanbegović.
Ona naglašava da je kolekcija prvenstveno namijenjena za naučno-istraživački rad, te da nije riječ o muzejskim primjercima koji se izlažu konstantno.
Dva su glavna razloga za digitaliziranje ove zbirke, ističe direktorica Bošnjačkog instituta.
Prvi je da se očuvaju, jer se u ovoj formi kopiraju u više primjeraka i čuvaju na nekoliko mjesta, što je i standard u bibliotečkoj praksi u svijetu. Drugi razlog je što su time rukopisi zaštićeni od stalne upotrebe, jer uvijek postoji opasnost da se oštete.
"Digitaliziranje ovih rukopisa smo obznanili u naučnim krugovima i odmah su nam se javili brojni naučnici iz različitih krajeva svijeta - Amerike, Engleske, Irske, Palestine, Sirije i drugih zemalja, koji su se zainteresirali za pojedine naslove. Sada je lako da spakujemo DVD s određenim djelom i pošaljemo zainteresiranom naučniku. Ovi su rukopisi neprocjenjiva građa, jer su naprosto nezamjenjivi", zaključila je Amina Rizvanbegović.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
