Ovim sporazumom, svjetski lideri zajednički su se usaglasili da unaprijede klimatske akcije kako bi ograničili porast temperature na 1,5 stepeni celzijusa.
Dostavljanjem tog dokumenta, Bosna i Hercegovina je jedna od prvih zemalja zapadnog Balkana koja je usvojila ažurirani NDC sa planom smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte za 33,2 posto do 2030. i skoro 66 posto do 2050. u odnosu na 1990. godinu.
Sa porastom ponora gasova sa efektom staklene bašte u sektoru šumarstva, predviđene emisije do 2050. godine će biti oko 80 posto manje u odnosu na neto emisije iz 1990. godine.
Prema Pariškom sporazumu, zemlje su se složile da će definisati klimatska obećanja - poznata i pod nazivom "Utvrđeni doprinosi" ili "NDC" - koji će pomoći u rješavanju problema globalnog zagrijavanja. Sporazum također poziva države da revidiraju i povećaju svoje Utvrđene doprinose svakih pet godina.
Međutim, sve je očiglednije da se moraju preduzeti hitni koraci kako bi došlo do preokreta trenutno neodrživih trendova, što ide u pravcu velikih očekivanja od vlada, bez izuzetaka, da se obavežu na ambiciozne klimatske ciljeve.
Svake godine, 22. aprila se obilježava i Dan planete Zemlje, a fokus je na temi "Obnovimo našu Zemlju" kako bi se ukazalo na važnost očuvanja ekosistema koji su ključni za radna mjesta, prihode, zdravlje.
Ključne komponente klimatskog obećanja Bosne i Hercegovine uključuju segment prilagođavanja klimatskim promjenama, sa intervencijama u klimatski osjetljivim sektorima poput poljoprivrede, vodnih resursa, šumarstva, energetike, turizma, biološke raznovrsnosti i zdravlja te značajnu dekarbonizaciju privrede, posebno sektora električne energije, sa ulaganjima od približno 17 milijardi KM do 2030. godine, što je više od 5 posto BDP-a.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac naglsio je da će utvrđeni doprinosi pomoći da se obnovi i osigura postepeni prelaz sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije kako bi mogli graditi otpornije zajednice zasnovane na zelenom razvoju, kreirati radna mjesta i smanjiti klimatske rizike.
Bosna i Hercegovina ima relativno niske emisije gasova sa efektom staklene bašte. Međutim, ukoliko se to uporedi u odnosu na BDP, emisije su skoro pet puta veće nego u Evropskoj uniji, što ukazuje na neracionalno korištenje resursa za ekonomiju i društvo u cijelini. Ključni izazov u daljnjem napretku zemlje je prelazak na niskoemisionu privredu.
Ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić koja je i kontakt osoba UNFCCC-a za BiH, navela je da će u cilju ispunjenja klimatskih ciljeva raditi na omogućavanju tranzicije ka održivosti i stvaranju povoljnog okruženja za privlačenje investicija privatnog sektora u čistu, pristupačnu energiju.
- Bit će nam potrebna značajna međunarodna pomoć kada je riječ o transferu tehnologije, uspostavljanju finansijskih mehanizama za podsticanje dekarbonizacije, kao i finansijska podrška za projekte koje se odnose na klimatska pitanja - kazala je.
Rezidentna predstavnica UNDP-a Steliana Nedera je istaknula da NDC može biti sastavni dio zelenog oporavaka od krize koju je izazvala COVID-19 pandemija, jer nudi osnovu za modernizaciju ekonomije.
- Podržali smo institucije u pripremi ambicioznih klimatskih planova i nastavićemo pružati podršku kako bismo podržali BiH da iskoristi prednosti ulaganja u zelena radna mjesta i zelenu budućnost, dok istovremeno bude prenosila Utvrđene doprinose i planove prilagođavanja na klimatske promjene u urbano planiranje, poljoprivredu i klimatska rješenja u pitanja korištenja zemljišta - kazala je.
UNDP je pružio podršku pri pripremi NDC-a u okviru "Klimatsko obećanje" kako bi se osigurala kvaliteta i razvoj Strategije finansiranja klimatskih pitanja NDC-a.
"Klimatsko obećanje" nastoji podržati globalne, transformativnu klimatsku akciju kroz podršku zemljama da povećaju svoje NDC ciljeve u 2021. i narednim godinama. Inicijativa obuhvata podršku preko 118 zemalja - što je najveća ponuđena podrška ove vrste u svijetu. UNDP "Klimatsko obećanje" je podržano od Njemačke, Švedske, EU, Italija, Španije i drugi ključnih partnera, saopćeno je iz UNDP-a.