Ambasade pet zemalja, Delegacija EU i UN pozdravili odluku o smanjenju emisije gasova staklene bašte
Smanjenje emisije je utvrđeno revidiranim cijeljevima Bosne i Hercegovine koji su podneseni Sekretarijatu Ujedinjenih nacija (UN) za klimatske promjene.
"Ovi revidirani ciljevi su mnogo ambiciozniji i zahtijevaju smanjenje emisija u Bosni i Hercegovini za više od jedne trećine do 2030. i gotovo dvije trećine do 2050. u odnosu na nivoe emisija iz 1990. godine", navedeno je u zajedničkom saopćenju.
Podsjetili su da je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres u februaru naglasio da je 2021. godina "biti ili ne biti" za suočavanje s globalnom klimatskom vanrednom situacijom i pozvao sve zemlje da dostave snažnije i ambicioznije planove koji se odnose na klimatsku akciju.
Potpisnici zajedničkog saopćenja su istakli da to predstavlja značajno povećanje u ambiciji i dobrodošao je korak na putu prema Konferenciji o klimatskim promjenama COP26, planiranoj za novembar.
Naglasili su da neki mogu tvrditi da je udio Bosne i Hercegovine u globalnim emisijama mali u odnosu na druge zemlje, međutim, emisije u ovoj zemlji su gotovo pet puta veće od EU kada se prilagode veličini ekonomije.
Istovremeno, intenzivno oslanjanje Bosne i Hercegovine na ugalj kao izvor energije osjeća se sa svakim udahom građana tokom zimskog perioda, što je stavlja među najlošije rangirane zemlje u svijetu po broju izgubljenih života zbog zagađenja vazduha, uz posljedice na javno zdravlje, ekonomiju i svakodnevni život, ocijenili su.
Smatraju da postizanje ciljeva zahtijeva liderstvo i predanost svih nivoa vlasti i društva za dekarbonizaciju ekonomije.
Potcrtali su da se ciljevi ne mogu postići preko noći, ali Utvrđeni doprinosi nude okvir za zelena ulaganja i politike koji mogu postići društvenu i ekonomsku transformaciju tokom narednih decenija.
"Od sada do 2030. godine za proizvodnju zelene energije bit će potrebno približno 17 milijardi KM. Takođe su potrebna ulaganja u vodne resurse, korištenje zemljišta, transport, industrijske procese, otpad i turizam", naglasili su.
Napomenuli su da su potrebne politike i zakonodavstvo kao podrška prelasku sa elektrana na ugalj na čistije izvore energije, uključujući, na primjer, reformu zakona o električnoj energiji i prirodnom plinu na nivou Bosne i Hercegovine, kao i postepeno ukidanje subvencija na ugalj.
Uvjeravaju da uz odgovarajuće javne i privatne akcije utvrđeni doprinosi mogu poslužiti kao pokretač zelenog, inkluzivnog i otpornog oporavka Bosne i Hercegovine od pandemije koronavirusa.
"Prelazak na zeleniju ekonomiju, sa manje zagađenja, predstavlja priliku za stvaranje novih, zelenih radnih mjesta i poboljšanje efikasnosti. Njihova primjena će ubrzati napredak prema već dogovorenim ciljevima, poput prioriteta utvrđenih za napredak u pristupanju EU i Okviru za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini", saopćili su.
Mišljenja su da Bosna i Hercegovina ima, kako su naveli, odličan potencijal za korištenje solarnih i drugih obnovljivih izvora energije poput vjetra u vrijeme kada su ove tehnologije pristupačnije i povoljnije nego ikada prije.
Također su podsjetili da odgovornost za klimatske akcije nije samo na vlastima i privrednim subjektima.
"Svi imamo ulogu u radu na klimatskim akcijama, promjeni našeg pristupa transportu, stanovanju i grijanju, sadnji drveća i očuvanju šuma i biodiverziteta, te izboru održivijeg načina života. Svako od nas igra bitnu ulogu u ubrzavanju promjena. Moramo udružiti napore u borbi za čistiji vazduh, vodu i zemlju kako bismo preokrenuli klimatske vanredne situacije i očuvali planetu", zaključili su u zajedničkom saopćenju ambasade Švedske, Francuske, Italije, SAD-a i Velike Britanije, Delegacija EU i Kancelarija UN-a u Bosni i Hercegovini.
