Bivši pripadnici Armije RBiH, VRS-a i HVO-a odali počast stradalima u Trusini i Stupnom Dolu
Prvi put su predstavnici dvije zajednice i članovi porodica žrtava zajedno obišli oba spomenika i odali poštu stradalima na obje strane.
Posjeta Trusini i Stupnom Dolu realizovana je u periodu od 23 - 25. maja 2022. godine. Prilikom posjete ovim lokalitetima, skoro tri decenije nakon njihovog stradanja, razgovaralo se sa povratnicima, upriličeni su susreti sa lokalnim zvaničnicima i vjerskim predstavnicima iz oba mjesta; upućena je podrška udruženjima i članovima porodica stradalih iz oba mjesta, posebno njihovoj međusobnoj saradnji.
"Želim prije svega da se zahvalim svima koji su smogli snage i hrabrosti da dođu, da odaju počast poginulima u Trusini. Iako je prošlo mnogo godina od 1993. kada se zločin dogodio mi i dalje treba da izvučemo pouku da rat nije donio nikome dobro, da je donio samo tugu i bol i da nam bude opomena da se više nigdje i nikada ne dogodi ni jedan zločin," izjavila je Dragica Tomić predsjednica Udruge poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu Konjic.
U utorak, 24. maja 2022. u mjestu Trusina - Općina Konjic upriličen je obilazak i polaganje cvijeća na spomen obilježje stradalima, te organizovan obilazak mjesnog groblja i crkve. U Trusini, koja se nalazi 20-ak kilometara od Konjica, 16. aprila 1993. u napadu Armije RBiH ubijeno je, prema podacima Suda Bosne i Hercegovine, 19 civila i trojica zarobljenih pripadnika HVO-a. Za ovaj ratni zločin pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđeno je više osoba, a suđenje jednom od optuženih je u toku.
"Nalazimo se u selu Trusina, mjestu gdje se ja osjećam veoma poraženim iz razloga što su ovdje zločin počinili pripadnici vojske kojoj sam i ja pripadao. Dodatno mi je teško jer su u tim jedinicama bili ljudi iz mog Prijedora, pa na taj način osjećam povezanost sa tim ljudima koji su iz mog zavičaja. Osjećam time jače i poraz identiteta koji i ja nosim u sebi", rekao je Edin Ramulić, veteran ARBiH iz Prijedora.
U srijedu, 25. maja 2022. u mjestu Stupni Do položeno je cvijeće na spomenik stradalima, te upriličen obilazak mjesnog mezarja/groblja i džamije. U Stupnom Dolu, koji se nalazi pet kilometara od Vareša, 23. oktobra 1993. u napadu jedinica HVO-a ubijeno je (prema podacima Haškog tribunala u predmetu protiv Ivice Rajića) 32 civila, među kojima je bilo i petero djece. Za ovaj ratni zločin osuđeno je više osoba.
"Već duži niz godina mi veterani različitih vojski pokušavamo zajedno odati počast na mjestima gdje su stradali nedužni civili i uvijek se jako teško osjećam na ovim mjestima, teško mi je čak i pričati. Posebno na mjestima gdje su zločin napravili pripadnici mog naroda. Ovim akcijama pokušavamo prije svega poslati poruku pomirenja, ali pokušavamo i tražiti istinu koja se i dan danas krije. Kao bivši pripadnici vojski imamo posebnu odgovornost prema našoj djeci i zato tražimo pomirenje među ljudima. Mislim da je to naš put", izjavio je Ivo Anđelović, veteran HVO-a.
"Danas smo u Stupnom Dolu u okviru aktivnosti za mir. Rado sam se odazvao i uvijek ću se odazivati pozivu da se pridružim aktivnostima obilaska ovakvih mjesta, da se ne zaboravi i da se na neki način pokuša kazati ljudima da je sve ovo bilo uzalud. Mir nam treba, treba mi dostojanstvo čovjeka, da mogu otići u Zagreb, Beograd, Sarajevo kao svojoj kući. Nadam se da će ovakve inicijative dati neke rezultate, da ćemo omasoviti ove stvari i da će ovaj rad biti prepoznat kao važan i značajan", izjavio je Mustafa Kamenjaš, član porodice stradalih iz Stupnog Dola i ratni veteran ARBiH.
Mirovni aktivisti i aktivistkinje, te ratni veterani iz regije u organizaciji Centra za nenasilnu akciju do sada su prisustvovali komemoracijama u BiH u Gornjem Vakufu, na Koti 715 kod Zavidovića, Stogu kod Vozuće, Novom Gradu/Bosanskom Novom, Sanskom Mostu (Hrastova glavica), Sijekovcu kod Broda, Laništima kod Brčkog, Trusini kod Konjica, Ahmićima kod Viteza, Grabovici, Uborku i Sutini kod Mostara, Briševu i Zecovima kod Prijedora, Korićanskim stijenama, Stupnom Dolu kod Vareša, Boderištu kod Brčkog, mostu na Savi u Brčkom, Bradini kod Konjica, Skelanima kod Srebrenice, Silos u Tarčinu kod Hadžića, Srbiji u Grdeličkoj klisuri kod Leskovca, Varvarinu kod Kruševca, Aleksincu, te u Hrvatskoj u Pakracu, Varivodama i Gošiću kod Knina.
"Potrebno je da se posjećujemo, da izađemo izvan etničkih barijera koje nas omeđuju i sputavaju. Nešto najnormalnije bi trebalo biti da se iskaže poštovanje prema svim žrtvama i osude zločini počinjeni u bilo čije ime, jer radi se o ljudima, o zajednicama koje su zauvijek obilježene tom nesrećom. Obilazeći mjesta stradanja i upoznavajući ljude iz tih zajednica, bilo da se radi o porodicama žrtava, političkim i vjerskim predstavnicima… vi od njih ne možete čuti da se nečija žrtva smatra vrijednijom od druge. Svi žele da se svačija žrtva prizna i uvaži, i pokazuje se razumijevanje i za druge koji su stradali", rekao je Amer Delić, ratni veteran Armije RBiH i član Centra za nenasilnu akciju.
Također, naglasio je kako se mržnja ne treba koristiti za generiranje političkih poena.
"Pa gdje smo onda zapeli? Zašto je prepušteno nevladinom sektoru da organizuje susrete koji doprinose izgradnji povjerenja među zajednicama, zašto nema državne strategije za izgradnju mira i trasiranju puta ka pomirenju? Do kada će se mržnja koristiti za generiranje političkih poena? Nama je potrebno stabilno društvo temeljeno na uvažavanju i solidarnosti. Nemamo više vremena za svađe. Mi pokušavamo na ovaj način da trasiramo put ka takvom pravednijem društvu", kazao je Amer Delić.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
