Bivši logoraši iz BiH: Nije nam do novca, ali Hrvatska je obavezna platiti ratnu odštetu
Nakon pravosnažne presude Haškog tribunala Jadranku Prliću i ostalima, Savez logoraša BiH ulaže sve napore kako bi osigurao ratnu odštetu žrtvama samoprozvane Herceg-Bosne, a prije svega logorašima. Predsjednik ovog saveza Jasmin Mešković govori nam kako žrtve ne zanima novac, već priznanje zločina. Ipak, obaveza Hrvatske je, jasan je Mešković, izvršiti svoj dio reparacije.
"Presuda Prliću i drugima jasno je odredila i definisala odgovorne osobe i institucije te odgovornost Republike Hrvatske za pomaganje i podršku zločinima u BiH. U tom dijelu smo mišljenja i stava da bi trebalo izvršiti reparaciju, što i struka govori. To bi bilo najbolje uraditi kroz formiranje fonda za reparaciju iz kojeg bi se vršilo obeštećenje svih žrtava", kazao nam je Mešković.
Spremnost Hrvatske na pregovore
Bivši zatočenici logora tzv. Herceg-Bosne iz BiH spremni su na tužbu protiv Republike Hrvatske ukoliko ne uspiju dogovoriti sudsku nagodbu sa susjednom zemljom. Razgovarali su s nekoliko advokata iz naše zemlje i Hrvatske koji im, tvrde, pružaju apsolutnu podršku. Najveću spremnost da ih zastupa izrazio je hrvatski advokat Anto Nobilo.
"Svi smatraju kako će Hrvatska morati isplatiti ratnu odštetu. Advokat Nobilo podržava prije svega sudsku nagodbu, jer bi ona bila jednostavnija za žrtve, BiH i Hrvatsku. Ukoliko ne bude želje i interesa za nagodbu, onda idemo na tužbu", govori nam Mešković te dodaje kako odgovornost Hrvatske za učešće u agresiji na BiH nije upitna, već samo njena spremnost na pregovore o ratnoj odšteti.
Nobilo je za hrvatske medije rekao kako smatra da se može pripisati odgovornost hrvatskoj državi za ono što se događalo u logorima, ali trebat će napraviti istraživanje međunarodnog prava.
Bivši logoraši iz Republike Srpske također su spremni na tužbu protiv Hrvatske. Isplata nematerijalne štete žrtvama, smatra predsjednik Saveza logoraša RS-a Branislav Dukić, neminovna je obaveza Hrvatske.
"Početkom iduće godine ćemo vidjeti s Advokatskom komorom RS kako da podnesemo jednu grupnu tužbu protiv Hrvatske. Postojalo je 47 logora u Hercegovini gdje su bili zarobljeni Srbi, a u Hrvatskoj je bilo 220 logora, gdje je samo kroz Loru prošlo 1.500 logoraša iz RS-a", podsjeća Dukić.
Manji bh. entitet nedavno je izradio zakon o torturi i maltretiranjima u logorima, koji treba biti prihvaćen u Narodnoj Skupštini RS-a. Državni zakon bivši logoraši iz RS-a ne priznaju.
"Dok sam ja na čelu saveza, državni zakon neće biti prihvaćen jer on ne prihvata ono što je realno i negira činjenicu kako su postojali logori", naglašava Dukić.
Podsjećamo, presuda Prliću i ostalima dokazala je kako je Hrvatska imala efektivnu kontrolu nad samoproglašenom Herceg-Bosnom i jedinicama HVO-a.
Troškovi suda
Iako je proteklih godina isplaćena nematerijalna šteta za nekoliko ratnih žrtava iz BiH, to je daleko od realnog broja žrtava koje su i danas opterećene plaćanjem troškova suda.
"Ne interesuje nas marka, već želimo da žrtve dožive da im se kaže kako jesu propatile i kako im je nanesena psihofizička bol. Ne bavimo se matematikom, ali znamo kako struka govori da bi tužba bila skupa za žrtve, a dovela bi i tuženu stranu do većih finansijskih izdataka", rekao nam je Mešković.
Tražeći naknadu nematerijalne štete, bivši logoraši su od 2007. pred sudovima u BiH podnijeli blizu 30 hiljada tužbi. Međutim, zbog neujednačene sudske prakse u Federaciji BiH i RS-u te odbacivanja predmeta zbog zastare, BiH je vrlo kratko imala sluha za žrtve ratnih zločina.
Nakon što su najviše bh. sudske instance donijele odluke na štete logoraša, nekoliko tužbi je stiglo do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Tuženi zahtjevi su prvenstveno bili usmjereni ka isplati naknade nematerijalne štete zbog pretrpljenih fizičkih i duševnih bolova, pretrpljenog straha te neosnovanog lišavanja slobode, držanja u zarobljeništvu, kao i drugih zločina.
Vlada Crne Gore potpisala je prije devet godina sudsku nagodbu s porodicama Bošnjaka koji su bili deportovani i ubijeni 1992. godine. Žrtve i njihovi rođaci, njih 247, dobili su blizu pet miliona dolara odštete. Srbija je odbijala tužbene zahtjeve, ali ih je počela vraćati na prvostepeni postupak.
"Najveći problem u BiH je stav Ustavnog suda BiH da postoji zastara, zbog čega se sudovi tako i ponašaju. Ohrabruje me da je u posljednjem izvještaju Komitet za ljudska prava UN-a izrazio čuđenje kako je moguće da je Ustavni sud BiH mogao donijeti odluku o zastari predmeta, podsjećajući na rezoluciju Generalne skupštine UN-a iz 2006. u kojoj je predviđena mogućnost reparacije sudskim putem. Našoj zemlji i ostalim potpisnicama rezolucije naloženo je da žrtvama omoguće pravičan i jednostavan pristup suđenju", rekao je Mešković.
Dok se mnogi pitaju postoji li pravna osnova za tužbu žrtava za naknadu štete protiv Hrvatske, bivši logoraši iz BiH podsjećaju na prošlogodišnju presudu Suda u Strazburu u predmetu "Cindrić i Bešlić". U ovom slučaju Evropski sud za ljudska prava naložio je Hrvatskoj, ne miješajući se u njeno zakonodavstvo, da ne može biti toliko rigorozna prema žrtvama kojima je morala isplatiti po 5.000 KM.
Žrtve ratnih zločina u BiH jasne su u svojoj namjeri, ali ističu kako je tužba posljednje kroz šta žele prolaziti. Poručuju kako samo traže priznanje istine za ono što se dešavalo 90-ih.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
