26. godišnjica
94

Bitka na Brčanskoj Malti: Obilježen dan kada su se Tuzlaci suprotstavili agresoru

Piše: A. K.
Foto: D. Z./Klix.ba
(Foto: D. Z./Klix.ba)
Prije tačno 26 godina, 15. maja 1992. godine, legitimne policijske snage odbranile su Tuzlu od napada paravojske takozvane Srpske Republike i novoosnovane Vojske Jugoslavije. Pripadnici Stanice javne bezbjednosti Tuzla uspjeli su odbraniti grad od neprijatelja, a taj dan postao je jedan od najznačajnijih datuma u historiji Tuzle i Bosne i Hercegovine.

Povlačeći se iz kasarne Husinska buna, pripadnici paravojske takozvane Srpske Republike, osnovane 12. maja 1992. godine u Banjoj Luci, koja je stavljena pod komandu Ratka Mladića, skupa s pripadnicima u to vrijeme novoosnovane Vojske Jugoslavije, tog dana su izvršili napad na pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) BiH – Stanice javne bezbjednosti Tuzla, koji su osiguravali izlazak kolone iz grada.

Prilikom izlaska vojne kolone iz grada s vojnim naoružanjem na Brčanskoj Malti, vojnici su pucali, a policajci dobili naređenje da na vatru odgovore vatrom.

"Trebali smo propustiti vojsku koja je išla prema Bijeljini. Bilo nam je naređeno da ih niko od nas ne dira i ne zaustavlja, ali ako oni zapucaju, da i mi uzvratimo. Kada je pola kolone prošlo, počeli su pucati, a onda smo i mi uzvratili oružjem koje smo imali. Nismo ga imali kao oni, jer su bili mnogo naoružaniji u odnosu na nas", kaže nam Tuzlak Rasim Iković koji se 15. maja 1992. godine nalazio na raskrsnici Brčanska Malta.

Kako je istakao, da se tog 15. maja nije na vatru uzvratilo vatrom Tuzle danas ne bi bilo.

"Da su prošli prema naselju Tušanj, grad bi uzeli pod svoju kontrolu. Da sada mogu vratiti vrijeme isto bih postupio", naveo je Iković.

U okviru obilježavanja Dana odbrane Tuzle predstavnici Gradske uprave ovog grada, Vlade Tuzlanskog kantona, boračkih, stranačkih i nevladinih organizacija položili su cvijeće i odali počast vojnim i civilnim žrtvama.

Bivši načelnik Stanice javne bezbjednosti Tuzla Meša Bajrić smatra da je 15. maj od izuzetnog značaja za cijelu BiH, naglasivši da se brojne kontroverze vežu za ovaj datum.

"Spinuju se 15. maj i Brčanska Malta. Suština je da su ljudi došli da pljačkaju materijalno-tehnička sredstva i naoružanje teritorijalne odbrane te da je policija to spriječila. Tog dana nasilno su i bez dogovora pokušavali da isele preostali dio vojnih snaga i materijalno-tehničkih efektiva. Došle su paravojne snage s Ozrena i Majevice te pijani počeli pucati na Brčanskoj Malti, balkone, benzinsku pumpu u Slavinovićima, ali i policajce koji su tablicama regulisali saobraćaj", naveo je Bajrić.

Ratni načelnik Tuzle Selim Bešlagić još prije 15 godina je očekivao da će na čistac konačno izaći jedna istina koja je vezana za dešavanja na Brčanskoj Malti.

"Međutim, suština problema u tome je što naše institucije koje bi trebale tu istinu dokazati, faktički ne rade ništa. Rekao bih da smo mi insistirali na sudskom procesu 15. maja. Dok imamo odluku Haškog tribunala da se nije desilo onako kako to druga strana priča i dok imamo presudu Apelacionog vijeća Srbije, naše tužilaštvo stoji. Grupa ljudi iz Tuzle sada je osuđena na način da ne može izaći nigdje iz BiH zbog optužnica. Istina mora doći, a meni je žao što ne možemo otvoriti jedan dijalog s drugom stranom", kaže Bešlagić.

Podaci Fondacije Istina, pravda, pomirenje kazuju da su u bici na Brčanskoj Malti poginula tri pripadnika Stanice javne bezbjednosti Tuzla i 33 vojnika iz kolone.

Inače, delegacija Vlade RS ni ove godine u Tuzli nije obilježila ovaj datum.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Milenko Savanović jučer je rekao da je tako odlučeno iz sigurnosnih razloga i činjenice da nadležne vlasti nisu dozvolile postavljanje spomen-ploče stradalim na mjestu događaja u Tuzli".

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović je rekao da ne postoji razlog za ovakvu odluku, s obzirom na to da se nikada nije dogodio incident prilikom obilježavanja 15. maja.

"Da je makar neko na Facebooku imao nešto negativno kazati, onda bismo mogli reći da ima faktor rizika", rekao je Imamović.

Danas je istakao i da nadležnim vlastima Tuzle nikada nije stigao zahtjev za postavljanje spomen-ploče.

"Ako bi se takav zahtjev pojavio, bio bi razmatran u skladu s procedurom koja se odnosi na bilo koje spomenike i u skladu s urbanističkom regulativom o kojoj odlučuje Gradsko vijeće Tuzle", naglasio je Imamović.

Prvi čovjek Tuzle potcrtava da je za pomirenje potrebna istina, naglasivši da porodice poginulih trebaju znati ko je odgovoran za smrt njihovih najmilijih.

"Mi to razumijemo, uvijek smo na raspolaganju razgovarati na tu temu, a o tome je raspravljano i u Apelacionom sudu u Beogradu. Najviša sudska instanca Srbije utvrdila je potpunu nevinost Ilije Jurišića, svjesna da od njega slijedi građanska tužba za naknadu štete. Atmosfera je takva da svakome od nas treba istina i moramo imati dozu empatije koja postoji u Tuzli i razumjeti da su teško oštećene porodice poginulih", zaključio je Imamović.