"Stariju umiru, nema rađanja. Gotovo dvije trećine Banjalučke biskupije se sada nalazi na prostoru entiteta RS i tu su ostali uglavnom stariji, jer je vrlo mali broj mladih porodica. Prije rata na tom prostoru je bilo oko 73.000, a na kraju prošle godine samo oko 4.000 katolika", navodi monsinjor Komarica.
U drugom dijelu te biskupije, koji obuhvata prostor Federacije BiH, kako je rekao, dolazi do ekonomske migracije, odseljevanja, ne tako brojnog, ali ima porodica koje odlaze i pitanje je da li samo privremeno.
Većeg povratka prognanih, kako upozorava, nije bilo ni ove godine, jer „izostala i politička i ekonomska pomoć za one koji su željeli da se vrate“.
Oko 7.000 porodica hrvatske populacije, dodaje, godinama čekaju da im se osiguraju uvjeti da se mogu vratiti, ali bez uspjeha. I predstavnici Banjalučke biskupije pokušavaju pronaći pomoć da se ti ljudi ne samo vrate, već ostanu da žive, a uvjet je infrastruktura, posao i sve drugo što je potrebno za održiv povratak.
Biskup banjalučki se ipak nada da će naredne godine doći do određenog pomaka, jer je, ponovo upozorava, katolika u župama ove biskupije sve manje.
"Računamo da će ove godine biti za nekoliko hiljada manje katolika", upozorio je Komarica u izjavi novinarima u Banjoj Luci.
Ukazao je da čovjek čovjeku ne smije oduzeti temeljna prava, među kojima i pravo na povratak.
"Ako pristajemo na takvu jednu snažnu nepravdu, onda derogiramo svoju vjerodostojnost. Pravedan čovjek, ukoliko dozvoli da nepravda trijumfira, onda više ni on nije pravedan, jer je i u njemu ta nepravda pobijedila pravdu", upozorio je biskup banjalučki Franjo Komarica.
