Nepoželjna tema
99

BiH u nezavidnoj situaciji: Kakva sudbina očekuje pristalice Fetullaha Gulena u BiH?

Piše: A. Z.
Fetullah Gulen (Foto: AFP)
Fetullah Gulen (Foto: AFP)
Nakon pokušaja vojnog udara u Turskoj u julu 2016. godine, tamošnje vlasti su krenule u opsežnu borbu protiv organizacije FETO na čijem je čelu Fetullah Gulen. Priča je ponovo dobila pažnju nakon što je Kosovo nedavno deportovalo šest državljana Turske koji se smatraju Gulenovim sljedbenicima. Za sada postoje nagađanja, ali ne i službena potvrda da bi se ovakvo nešto moglo desiti i u BiH.

O sljedbenicima FETO-a prilikom nedavne posjete BiH govorio je i turski premijer Binali Yildirim koji je istakao da FETO djeluje u 160 zemalja širom svijeta i da je vrlo bitno da se pripadnici ove organizacije ne smatraju bezopasnim.

Iz službenih bh. institucija negiraju da je Turska zatražila bilo kakvu istragu osoba ili institucija u BiH i ističu da će, ukoliko do toga dođe, postupiti u skladu s interesima BiH.

"Okvirno možemo reći da Odjel za borbu protiv terorizma Ministarstva sigurnosti BiH do sada nije zaprimio nijedan ovakav zahtjev od turskih vlasti, a ako ga zaprimi u budućnosti, isti će u skladu s međunarodnim obavezama i pozitivnim zakonodavstvom BiH hitno proslijediti na razmatranje i odlučivanje nadležnim pravosudnim institucijama u BiH", kazali su nam iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Ističu da je saradnja s agencijama Turske vrlo široka i efikasna te da će se nastaviti i u budućnosti u cilju eliminisanja bilo kakvih ekstremističkih i terorističkih prijetnji po obje zemlje.

Ministar Dragan Mektić pak ističe da će interesi BiH u ovom slučaju biti na prvom mjestu.

"Neka postupanja imamo duže vrijeme, sve je u skladu sa zakonom i Ustavom BiH. Uradit ćemo ono što je u interesu BiH, ali ne mogu komentarisati operativna saznanja", rekao je Mektić za Klix.ba.

Da li je u posljednje vrijeme iz Turske stigao zvaničan zahtjev za provjeru "gulenovaca" u BiH nismo uspjeli saznati ni u Ambasadi Turske u našoj zemlji. Bivši bh. diplomata, bivši ambasador u Turskoj i novinar Hajrudin Somun ističe da je uključenost u cijelu priču za BiH veoma nezgodna. Da je tako potvrđuje i činjenica da o ovoj temi niko rado ne govori.

"U demokratskim zemljama nije prihvatljivo da vlade zemalja, kao što je Turska, traže od drugih zemalja da im izruče ljude koji su protivnici jednog režima, a nisu učinili neko krivično djelo", kazao nam je Somun.

Podsjećamo, nakon deportacije pet turskih profesora i jednog ljekara s Kosova tamošnji premijer Ramuš Haradinaj otpustio je ministra unutrašnjih poslova Fijamura Sefaja i šefa obavještajne službe Dritona Gašija i time izazvao bijes Recepa Tayyipa Erdogana. Turski predsjednik Haradinaja je nazvao marionetom čije konce povlače drugi i poručio mu da će završiti svoju karijeru premijera Kosova.

Nekoliko dana nakon toga turski mediji su objavili da je Ankara naredila hapšenje Fetullaha Gulena i još sedam osoba zbog ubistva ruskog ambasadora Andreja Karlova u Turskoj 2016. godine. Gulen, koji od 1999. godine živi u egzilu u Americi, odbacio je optužbe i za pokušaj vojnog udara i za ubistvo Karlova.

Podsjećamo, nakon neuspješnog puča u Turskoj, na udaru ove zemlje našli su se Gulenovi simpatizeri u BiH i obrazovne institucije Bosna Sema. Iz ove institucije tada su kategorično odbili bilo kakvu vezu s dešavanjima u Turskoj, a nakon toga je saopćeno da američka kompanija US Global Invest preuzima osnivačka prava nad Bosna Sema obrazovnim institucijama.

Istovremeno, Gradsko vijeće grada Sarajeva oduzelo je ranije dodijeljenu plaketu u oblasti obrazovanja profesoru Aliju Lafciogluu kojeg je kandidovala upravo Bosna Sema. Odluka je uslijedila nakon što je turski provladin list Yeni Safak objavio da je Sarajevo plaketu dodijelilo institucijama koje turske vlasti smatraju dijelom FETO-a. Zbog toga je tadašnji gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić zatražio da Gradsko vijeće preispita odluku.

No, tu nije bio kraj. Mjesec dana nakon što je Lafcioglu ostao bez plakete, učenici obrazovnih institucija Bosna Sema koji su ostvarili izuzetne rezultate, medalje i priznanja na domaćim i međunarodnim takmičenjima iz matematike i fizike 2015. godine ostali su bez priznanja Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, najvjerovatnije jer su učenici ovih institucija.