Porazni podaci
7

BiH po fertilitetu najgora u Evropi, bh. građani sve stariji zasnivaju porodicu

M. N.
Ilustracija:Shutterstok
Ilustracija:Shutterstok
Muškarci i žene u BiH sve kasnije stupaju u brak, a prosječna dob prvorotkinja je 27,4 godine. Stopa ukupnog fertiliteta je u padu i BiH je najgora u regiji, ali i Evropi kada je riječ o ovoj oblasti.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, koja je objavila bilten pod nazivom "Žene i muškarci u BiH", stopa ukupnog fertiliteta (broj živorođenih na jednu ženu u njenom reproduktivnom životu) je u padu u 2018. godini u odnosu na 2017. kada je BiH također bila posljednja među zemljama regiona i prosjeka EU.

Tada je najveću stopu imala Crna Gora - 1,78, a slijede Slovenija, EU (Francuska najviše), Srbija, Makedonija, Hrvatska pa BiH koja je tada imala stopu od 1,26. Ta stopa je u 2018. godini iznosila 1,24.

Prosječna dob majke koja prvi put rađa je pomjerena sa 26,9 godina, koliko je bilo 2014. godine, na 27,4 godine u 2018.

Smanjen je broj prekida trudnoće. Broj mrtvorođene djece muškog spola je skoro isti kao 2017. godine, dok je kod ženskog spola u padu i iznosi ispod 40. Kada je riječ o dojenčadi koja preminu do prve godine, broj onih ženskog spola je isti kao prethodne godine, a broj dječaka je blago smanjen.

Smanjen je broj brakova u kojima su mladenci iz starosne grupe od 15 do 19 godina te od 20 do 24 godine, dok se broj sklopljenih brakova povećao u starosnim grupama 25-29, 30-34, 35-39 (dvostruko), 40-49 i iznad 50 godina.

U 2018. godini sklopljeno je više od 1.200 brakova u odnosu na 2014. godinu. Prosječna starost nevjeste pri zaključenju prvog braka u 2018. godini je bila 27,1 godinu, a kod mladoženje 29,7 godina.

"U posljednjoj deceniji je zabilježen trend stalnog povećanja godina starosti pri sklapanju prvog braka, što znači da žene i muškarci sve kasnije stupaju u brak", navodi se u podacima Agencije za statistiku BiH.

U 2018. godini došlo je do razvoda 3.091 braka. Najveći broj razvoda i kod žena i kod muškaraca desio se u životnoj dobi od 40 do 49 godina. Najviše je bilo razoda bračnih partnera koji nisu imali djece ili su imali jedno dijete.

Životni vijek građana BiH je produžen pa je tako prosječna dobr umrlih žena u 2018. godini bila 76,8 godina, a muškaraca 71,4 godine. Najviše ih je umrlo od oboljenja cirkulatornog sistema.

Samim tim u porastu je i broj penzionera. Ukupno su u RS-u u 2018. godini podijeljene 75.483 porodične penzije, a u Federaciji 118.127.

Broj samoubistava je smanjen u odnosu na 2017. godinu te su 2018. godine samoubistvo izvršile 94 žene i 272 muškarca.

Zaposleno više muškaraca

U 2018. godini zabilježen je pad broja nezaposlenih i muškaraca i žena, a najviše je nezaposlenih u starosnoj grupi od 50 do 64 godine sa srednjom stručnom spremom. Broj zaposlenih osoba oba spola je u porastu. I dalje je prisutan trend da radi više muškaraca nego žena. Najviše zaposlenih je u uslužnim djelatnostima.

Žene dominiraju u javnom, medicinskom i obrazovnom sektoru. Kada je riječ o ljekarima, zabilježen je porast broja zaposlenih žena doktorica, a najviše ih je u starosnoj grupi 35-44, dok je najviše ljekara zaposleno u dobi od 55 do 64 godine.

U vrtićima, osnovnim i srednjim školama povećan je broj zaposlenih žena, dok je smanjen broj zaposlenih muškaraca. Ovo se odnosi na nastavno osoblje. Kada je riječ o visokoškolskim ustanovama, bilježi se blagi pad broja zaposlenih i muškog i ženskog spola.

Kada je riječ o zaposlenosti u javnoj upravi, i dalje više muškaraca radi na bolje plaćenim pozicijama nego žena. Ubjedljivo veći broj muškaraca radi na pozicijama šefa unutrašnje organizacione jedinice, pomoćnika ministra, sekretara i rukovodioca institucija, dok je žena više na pozicijama stručnog i višeg stručnog saradnika i stručnog savjetnika.

Bosnu i Hercegovinu u ambasadama širom svijeta predstavlja 36 muškaraca i 12 žena.

U pravosudnim institucijama situacija je mnogo bolja, pa je tako prema podacima iz 2018. godine, zastupljenost žena u sudovima BiH oko 64 posto, a u tužilaštvima 51 posto.

Smanjuje se broj školaraca i studenata

Broj djece koja idu u vrtiće se povećava iz godine u godinu, ali se smanjuje broj školaraca u osnovnim školama, a drastično u srednjim. U padu je i broj upisanih, ali i diplomiranih studenata. Mladi u BiH se najviše odlučuju za fakultete u oblasti poslovanja, administracije i prava, a slijede društvene nauke. Kada je riječ o spolnoj strukturi, žene su te koje u većem procentu upisuju i završavaju fakultete. Broj upisanih žena u 2017. i 2018. godini je isti, dok se bilježi pad upisanih studenata muškog spola.

"U školskoj 2018/2019. godini više od polovine srednjoškolaca je pohađalo tehničke škole, dok je svaki četvrti srednjoškolac pohađao gimnaziju. Razlike u spolnoj zastupljenosti su najveće u stručnim školama, u kojima je oko 70 posto muškaraca. U drugim vrstama srednjih škola zastupljenije su učenice", navodi se u biltenu.

Povećan je broj učenika i učenica koji ranije napuste školovanje, ali razlozi nisu navedeni.

Objavljen je i podatak da više muškaraca govori jedan ili više stranih jezika u odnosu na žene.

"Prema podacima Ankete o obrazovanju odraslih, u 2016. godini više od polovine stanovništva BiH nije govorilo nijedan strani jezik (61 posto), dok je 30,8 posto stanovništva govorilo jedan, a osam posto više od jednog stranog jezika", navodi se u biltenu.

Sve više socijalno ugrožene djece

Broj maloljetnih osoba muškog i ženskog spola koji su korisnici socijalne zaštite je u porastu i najčešće dolaze iz socijalno ugroženih porodica koje su teškog materijalnog stanja. Kada je riječ o punoljetnim osobama, povećan je broj muškaraca koji koriste socijalnu zaštitu, a broj žena je smanjen u 2018. godini.

Smanjen je broj djece koja su smještena u domove za djecu bez roditeljskog staranja. U 2018. godini usvojeno je dvoje djece više (50) u odnosu na 2017. godinu. Usvojeno je nešto više djevojčica nego dječaka, a kada je riječ o starosnoj dobi, najviše je usvojeno djece do dvije godine.

Blagi porast broja žena prijestupnica

Kada je riječ o stopi kriminaliteta, muškarci su ti koji prednjače u izvršenju krivičnih djela bez obzira na starosnu dob. Broj prijavljenih, optuženih i osuđenih žena maloljetnica je u blagom porastu, ali ih je u 2018. godini osuđeno samo sedam, dok je 88 muškaraca osuđeno u istoj godini. Ipak, broj maloljetnih osoba muškog spola koje su prijavljene, optužene ili osuđene je u padu.

Isti slučaj je i kod punoljetnih osoba, samo je broj prijavljenih, optuženih i osuđenih dosta veći.