Obrazovanje zanemareno
81

BiH ni na mapi država koje su učestvovale u posljednjem PISA testiranju učenika

B. R.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Objavljeni su rezultati prošlogodišnjeg PISA istraživanja, a Bosna i Hercegovina nije na mapi 87 država u kojima je provedeno istraživanje. Zbog toga nisu na gubitku samo 15-godišnji učenici koji su trebali učestvovati u istraživanju, već cijelo društvo.

Na gubitku je cijelo društvo iz razloga što rezultati ovog istraživanja pokazuju koliko je obrazovanje (ne)kvalitetno. PISA iz 2018. je pokazala da nam obrazovanje nije kvalitetno, jer je utvrđeno da je tada svaki drugi 15-godišnjak funkcionalno nepismen u čitanju, matematici i prirodnim naukama.

Bosna i Hercegovina nije učestvovala u istraživanju, koje inače provodi Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj država (OECD), zbog toga što je izostao politički dogovor o tome.

Milorad Dodik je u julu 2020. kao tadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine uložio veto na odluku Predsjedništva o učešću u istraživanju, smatrajući da je "veoma štetna po vitalne interese Republike Srpske". Narodna skupština RS-a je donijela zaključak da se po ovom pitanju mora poštovati mišljenje entitetske vlasti.

Naime, ovaj entitet je tražio da na sljedećem PISA istraživanju, tj. onom koje je provedeno prošle godine, bude posebno izlistan, istaknut u poretku onih koji su učestvovali u istraživanju. Tvrde da su tako posebno istaknuti bili Baku, Farska Ostrva i Hong Kong. Kao razlog za to su naveli da će time dobiti reprezentativniji uvid u stanje obrazovanja u RS-u.

S druge strane, Hrvatska i Srbija ove godine su ostvarile napredak u odnosu na PISA istraživanje iz 2018. Zapravo, Hrvatska je imala najbolje rezultate od kako učestvuje u ovom istraživanju. Najbolje rezultate su ostvarili Singapur, Kina, Hong Kong i Makao. Od evropskih država najbolje rezultate je ostvarila Estonija.

Podsjetimo, Bosna i Hercegovina je 2018. ostvarila ispodprosječne rezultate, a samo su Sjeverna Makedonija i Kosovo od zemalja u regiji imale lošije rezultate.

Bivša izvršna direktorica Centra za obrazovne inicijative Step by Step Radmila Rangelov Jusović je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa obrazložila šta znači biti funkcionalno (ne)pismen.

"Danas sve više govorimo o funkcionalnoj pismenosti, odnosno sposobnosti da jezik i različite forme izražavanja, komuniciranja, koje nisu uvijek čak ni pisane forme, nekad su to grafičke i neke druge forme, koristimo smisleno. I ne samo smisleno, već da razumijemo šta je pročitano. Da imamo stav u odnosu na ono što je pročitano, da smo u stanju da proizvedemo određeni pisani tekst koji, isto tako, nije samo reproduktivni, nego sadržaj i smisao", ukazala je Rangela Jusović.

Dakle, funkcionalna nepismenost znači da obrazovni sistem ne pruža znanja i vještine potrebne za svakodnevni život i rad.

Da je bh. obrazovanje na lošem putu, pokazalo je TIMSS istraživanje iz 2019. Posljednje PISA istraživanje je bilo prilika da se utvrdi da li se funkcionalna pismenost đaka poboljšala ili dodatno pogoršala, odnosno da se utvrdi da li se školstvo poboljašlo ili dodatno pogoršalo.